Zatražio sam od Slobodana Vukičevića da u roku od sedam dana objavi demanti i ispriku, a ako to ne učini, u ime svih koautora podnijet ću kaznenu prijavu zbog narušavanja našeg ugleda i časti - komentirao je Gordan Lauc, profesor biokemije i molekularne biologije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu.
Tko je što rekao
On je jedan od znanstvenika čije je projekte Slobodan Vukičević s Medicinskog fakulteta u Zagrebu na Festivalu znanosti u Sinju apostrofirao kao lažne.
- Vukičević sad meni tvrdi da on nije spomenuo nijedno ime, a pogotovo ne moje, i da je bila riječ o netočnoj interpretaciji. Poslao sam mu podatke o našem radu koji na temelju istraživanja provedenog na više od pet tisuća ljudi pokazuju da su glikani izvrsni biomarkeri dobi - bitno bolji od telomera - rekao je Lauc. Laucov projekt s Draganom Primorcem, bivšim ministrom znanosti, bavio se analizom glikana u krvnim mrljama pronađenima na mjestu zločina, i to u svrhu određivanja dobi počinitelja zločina. Koautor je bio poznati britanski znanstvenik Tim Spectator, a sudjelovao je i Pavao Rudan, glavni tajnik HAZU.
‘Lažovi i bleferi’
To je samo jedna od reakcija na izlaganja sa sinjskog skupa na kojem se Slobodan Vukičević oštro obrušio na Institut Ruđera Boškovića, nazvavši neke kolege “lažovima i bleferima”. Premda nije poimenice spominjao imena, pobrojao je nekoliko projekata čiji su voditelji bili Krešimir Pavelić i Dragan Primorac, optuživši ih da nemaju nikakvih rezultata. Dodao je kako ti ljudi iz proračuna dobivaju desetke milijuna kuna, a da od tih njihovih projekata nikada ništa ne bude.
U sličnom tonu govorio je i Miroslav Radman, direktor Mediteranskog instituta za istraživanje života, istaknuvši kako je u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina stvorena konfuzija pa se ne zna tko je istinski znanstvenik, a tko šarlatan i varalica.
Šarlatanstvo postoji
Dan poslije znanstvena zajednica nije jedinstvena oko istupa.
Boris Lenhard, profesor na Imperial Collegeu u Londonu, ističe: - Istina je da se neki hrvatski znanstvenici istrčavaju i u medijima najavljuju preliminarne rezultate svojih istraživanja koji još nisu prošli stručnu recenziju. Mislim da je svima jasno da to jest problem, da se to može nazivati šarlatanstvom i da se takve prakse ne bi smjele podržavati. Paralelno, moram se složiti s Vukičevićem u tome da su mnoge studije koje je apostrofirao najavljene bez pokrića, odnosno da donose rezultate koji nisu potvrđeni i kao takvi mogu zavarati javnost.
Akademik Vlatko Silobrčić, pak, napominje kako se sam već više od 40 godina bori za to da se u Hrvatskoj uvedu svjetski kriteriji, uključujući i to da postignuća ne “ocjenjujemo mi sami međusobno, već da o tome odlučuju neovisni stručnjaci”.
Tiranija većine
- Nažalost, ova vrsta argumenata, na koje se pozivaju Radman i Vukičević, posljedica su osobnih animoziteta i prepucavanja te su kao takvi neznanstveni.
Jedino s čime se apsolutno slažem jest izjava Miroslava Radmana kako znanost nije demokracija i da tu nema dizanja ruku: postoje jasni kriteriji kojima se izvrsnost utvrđuje, ali isto tako znanstveni ugled nije nešto što je upisano u kamenu.
Dakle, znanost demokraciju ne priznaje, dapače tiranija većine za nju je pogubna. Ili, u brojkama: u Hrvatskoj je registrirano oko 12 tisuća znanstvenika, od čega je samo znatna manjina prepoznata u svijetu. To je tiranija većine na koju se referiram.
Vukičević tvrdi da od 9000 znanstvenika njih 40 zadovoljava svjetske standarde. Je li to točno?
Pavel Gregorić, Hrvatski studiji
- Ako pretpostavimo da u nekoj zemlji može biti samo 0,5 posto vrhunskih znanstvenika, onda je brojka od 40-ak znanstvenika, koju je naveo profesor Vukičević, utemeljena. No, pitanje nije koliko ih je, nego kojih je to 40, i po kojim mjerilima, i kako su raspoređeni po područjima znanosti.
Ključno je pitanje kako su distribuirani resursi i ovlasti: dobivaju li ti ljudi proporcionalno veće resurse i ovlasti nego neki drugi, kao što bi trebalo biti? Bojim se da su nam i mjerila iskrivljena, a o načinu distribucije resursa i ovlasti da ne govorim - dovoljno je pogledati kako je Sveučilište u Zagrebu raspodijelilo novac za kratkoročne potpore istraživanjima.
Ivica Puljak, profesor fizike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
- Profesor Slobodan Vukičević pretjeruje. U znanosti je, baš kao i izvan nje, broj vrhunskih znanstvenika manji, a prosječnih je više. No, ne treba dramatizirati ni iznositi paušalne optužbe. Naš se rad valorizira, svi ga mogu vidjeti i kritizirati. Mislim da je malo neprimjereno optužbe upućivati preko medija.