U školstvu godinama očekivana reforma počet će se napokon provoditi u 2015., a unatoč dvomjesečnoj žalopojci ministra obrazovanja Vedrana Mornara o nedostatku proračunskog novca za njenu provedbu, posebna sredstva su osigurana. Riječ je o nevelikom, no prema tvrdnji voditelja tima za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Nevena Budaka - za godinu dana sasvim dovoljnom iznosu od 16 milijuna kuna.
Budak, ujedno savjetnik premijera Zorana Milanovića za znanost, bit će na čelu posebnog, deveteročlanog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije. Uz njegove dosadašnje suradnike na izradi Strategije ( Petar Bezinović, Ignac Lovrek, Tomislav Filetin i Vlado Mrša), članovi su Eli Piaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja, Teo Matković, zamjenik ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Feđa Vukić, voditelj studija dizajna i Tihomir Tomčić, ravnatelj strukovne škole u Zadru.
Angažman praktičara
Zanimljivo je da s ovim imenima, kao nositeljima i koordinatorima cijele reforme, nije bio zadovoljan Vedran Mornar. Unatoč tome, Budakov je prijedlog prošao i tim ovih dana počinje s radom.
Jedan od prvih i vjerojatno težih zadataka bit će okupiti praktičare iz škola koji će raditi na izradi novih kurikuluma. S obzirom na to da postoji pritisak da se s poslom požuri, razmišlja se o angažmanu 200-tinjak ljudi, većim dijelom nastavnika koji bi na godinu dana zamrznuli svoje mjesto u školi i bavili se isključivo reformom.
Za taj bi posao, koji zahtijeva ‘full time’ angažman, u školama dobili zamjene. Na to će se, objašnjava Budak, utrošiti veći dio iznosa od 12,3 milijuna kuna koliko se u idućoj godini ukupno planira utrošiti na izradu kurikuluma.
- Cjelovita kurikularna reforma prioritet je za iduću godinu. Usto, moramo poduzeti korake za početak licenciranja ravnatelja škola i nastavnika, a potom nastojati pokrenuti reviziju bolonjskog procesa - objašnjava Budak.
Iako izradu novih kurikuluma za buduću devetogodišnju obaveznu školu smatra preozbiljnim poslom da bi se na brzinu odradio, zbog čega eksperimentalnu primjenu u školama očekuje u 2016./17. godini, daleko bržim tempom bit će gotov kurikulum predškolskoga odgoja.
- Teško je prognozirati hoće li eksperimentalna primjena ići od iduće školske godine, ja bih se ipak više oslonio na 2016./17. - kaže Budak.
Reforma školstva uz nove kurikulume podrazumijeva i novi model ocjenjivanja. Postojeći brojčani sustav ne smatra se prihvatljivim, zbog čega se traži novi, diferenciraniji model. Jedna od vjerojatnijih opcija jest da ocjene (moguće u proširenoj skali) sadrže analitičke elemente uz pomoću kojih je moguće jasno vidjeti kvalitete i(li) teškoće učenika. Pojedinačne opisne ocjene, smatra Budak, ne bi se smjele svesti na “marljiv i dobar”, već na prikaz koji pokazuje individualizirani pristup svakom djetetu.
Nastavna pomagala
Jedna od ključnih stavki reforme bit će edukacija nastavnika, no još se ne zna na koji način. Model još nije osmišljen, a Neven Budak razmišlja o izradi projekta o provedbi te edukacije.
Četvrta stavka reforme je Mornarovo područje izrade novih nastavnih pomagala i uvođenje novih tehnologija u škole, što je ujedno zasebna proračunska stavka. U idućoj godini planirano je utrošiti 20 milijuna kuna na predfinanciranje pilot-projekta e-Škola. Riječ je o dugoročnom projektu (od 2015. do 2023.) u kojem se sredstvima iz europskih fondova planira povećati digitalna zrelost škola. U planu je već iduće godine početi provoditi pilot-fazu u koju će biti uključeno 140 osnovnih i srednjih škola. Tek do 2023. u projekt se planira uključiti 75 posto škola, na način da svaka od njih podigne svoju digitalnu zrelost barem za stupanj.
U proračunu za 2015. Mornarovo je ministarstvo prvi put dobilo novac za početak provedbe licenciranja ravnatelja škola. Radi se o inicijalnom iznosu od 200 tisuća kuna, a prema informacijama Ministarstva obrazovanja imenovano je i povjerenstvo za izradu Pravilnika o programu, postupku i načinu stjecanja, izdavanja i obnavljanja licencija za rad ravnatelja.
U razvoj srednjoškolskog obrazovanja i podizanja njegove kvalitete u idućoj godini uložit će se nešto više od 1,3 milijuna kuna.
Podrška struke
Nalog EU o potrebi jačanja cjeloživotnog obrazovanja također se odrazio na proračun u 2015. Ukupan iznos za tu namjenu je 4,1 milijun kuna, što je u odnosu na ovu godinu skok od 702 tisuće kune.
S obzirom na to da je od ove godine predškola postala obvezna, dodatnih 6,4 milijuna kuna izdvojit će se za svih 40 tisuća vrtićaraca u godini prije početka škole.
Iako kaže da je zadovoljan izdvojenim sredstvima za provođenje mjera iz Strategije, Budak priznaje nezadovoljstvo tempom.
- Kurikularna reforma mogla je početi nekoliko mjeseci ili čak pola godine ranije. No, sada je glavno da se krene. Nadam se da ćemo dobiti podršku stručnih krugova i šire javnosti. Sredstva su tu, no veći problem sada mi se čini hoćemo li naći dovoljno praktičara za angažman u svim projektima - kaže N. Budak.
Komentar Željka Trkanjeca:
Ključni su kvalitetni ravnatelji
Kad čuju frazu “reforma obrazovanja”, većini profesora naježi se koža. Jer, još tamo od one koja je uvela obvezatno osmogodišnje obrazovanje niti jedna nije donijela ništa dobro, a Šuvarova je uništila cijeli sustav. Ali, vremena se mijenjaju, tehnologija i znanost napreduju kao nikad u ljudskoj povijesti i obrazovni se sustav, cjeloviti, od predškolskog do visokoškolskog - i posebno važno, cjeloživotnog koji u Hrvatskoj nikako da stvarno zaživi - mora mijenjati.
Stoga treba pozdraviti ideju da se sadašnji model, koji se pokazao nedovoljno dobrim, izmijeni: ako reforma krene iduće godine, bit će to stvarno prva strukturna reforma ove Vlade, čime se baš i ne bi trebala hvaliti. No, otvaraju se dva pitanja. Prvo, kojim će se mehanizmom izvesti edukacija nastavnika koji će se, inertni kao što mnogi od njih jesu, u značajnoj mjeri protiviti promjenama stanja. U tom je procesu izuzetno važno da škole dobiju kvalitetne ravnatelje čija će uloga biti jasno definirana i vertikalno i horizontalno.
Pa će moći i dati presudan obol u poticanju edukacije profesora, ali i provedbe reforme. Drugo je pitanje vječno hrvatsko: hoće li ovaj projekt preživjeti moguću promjenu vlasti. Ili će neka nova vlast (ne nužno sadašnje opozicije) smatrati da ima bolje rješenje pa sve zaustaviti, a takvih je slučajeva bilo.