ČEKA LI NAS VELIKA JESENSKA RASPRODAJA STANOVA?

Porez na imovinu: Za stan u Zagrebu od 50 kvadrata godišnje ćete plaćati 18.000 kn

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 21.08.2012. u 07:01

Neovisni ekonomisti kažu da bi najavljeno uvođenje poreza na imovinu moglo predstavljati dodatni udarac ionako zamrlom tržištu nekretnina

ZAGREB - Bez ikakva bih razmišljanja istog časa prodala svoju kućicu u Balama u Istri, ako će uvesti porez na nekretnine. Pa za tih 62 kvadrata već plaćamo porez od 700 kuna, a samo odvoz smeća nam je za tri mjeseca 320 kuna! - priča Bojana Z. iz Zagreba.

- Molim ? Zar bi taj porez mogao biti i 300 posto veći nego sadašnji?! Ne. To ne bih mogla financijski podnijeti. Mi smo u Balama dva do tri tjedna godišnje. Da zbog toga plaćam nekoliko tisuća kuna godišnje? Nema šanse! Financijski bismo propali. Dovoljno mi je i to što za ovaj stan u Zagrebu plaćam Holdingu komunalije 500 kuna - odlučna je Bojana.

Zakopčana Vlada

Nije ju strah da će zbog vjerojatnog pada cijena kuću u Balama prodati jeftino, jer je to područje sve atraktivnije.

Ističe da će vjerojatno među prvima prodati kuću u Istri, ali to ipak neće učiniti prije nego što Vlada javnosti otkrije konkretniji sadržaj zakona i brojke. No, na to bi se mogla načekati! Naime, u Ministarstvu financija, koje priprema teren za uvođenje novog nameta , vlada pravi zavjet šutnje, iako bi novi zakon na snagu trebao stupiti već početkom sljedeće godine. Navodno još razrađuju prijedloge.

No, njihova tajnovitost razlog je rasta uznemirenosti. Jasno je da će porez na imovinu, čak i ako u prvoj fazi provedbe bude samo drugo ime za sadašnju komunalnu naknadu, imati utjecaja na tržište nekretnina. Već i najava da će oni koji žive u boljim stambenim objektima, na elitnijim pozicijama, plaćati veći namet od “običnih smrtnika”, dovoljan je okidač da mnogi okrenu broj neke agencije i ponude svoj stan ili kuću na prodaju.

Iz više nam je agencija potvrđeno da svaki put kada se otvori priča o porezu na imovinu raste i interes potencijalnih prodavatelja “viška kvadrata”.

Državna imovina

I Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, ima niz pitanja za Vladu.

- U načelu je to dobro i bilo je vrijeme da netko napokon pokrene taj porez. Međutim, ne na ovakav način! Sve se drži u tajnosti. Ne zna se niti jedna konkretna brojka, pa se stvara pomutnja i među građanima i na tržištu. Osobno sam za, ali ne prije nego što se ispitaju svi efekti na tržište i benefiti. Ima tu mnogo pitanja. Što će država s gomilom svoje imovine koju ne koristi? Hoće li sama sebi naplaćivati porez? Što je s poljoprivrednicima koji jedva spajaju kraj s krajem? Nije isto kada netko ima tri kuće na selu u Slavoniji, gdje nitko ne želi živjeti jer selo propada, ili kuću u Dubrovniku. Time će se do kraja uništiti selo - rekao je Ranilović.

Neovisni ekonomisti kažu, pak, da bi najavljeno uvođenje poreza na imovinu moglo predstavljati dodatni udarac ionako zamrlom tržištu nekretnina.

Preveliki teret

Prije svega, ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, srednji sloj, koji je dosad najviše kupovao novogradnju, znatno će manje ulagati u nekretnine, a posljedica će biti nastavak umiranja građevine. S druge strane, današnji umirovljenici, koji su tijekom svog radnog vijeka ulagali upravo u nekretnine, iz svojih malih mirovina neće moći plaćati novi porez, pa će dio imovine odlučiti prodati.

- Posljedica svega bit će daljnji pad cijena nekretnina, iako on neće prevelik - ocjenjuje Vizek.

Dobra strana novog poreza moglo bi biti pravednije oporezivanje vlasnika nekretnina, ovisno o njenoj lokaciji. Isto tako, ekonomisti smatraju da bi novi porez mogao stvoriti pretpostavke za daljnje smanjenje poreznog opterećenja rada, po kojem Hrvatska spada među europske rekordere.

Izdvajamo