BAUK

POSAO SIGURAN, PLAĆA I VEĆA OD PROSJEČNE, ALI NITKO TO NE ŽELI RADITI Mladi u Hrvatskoj glavom bez obzira bježe od jednog od najtraženijih zanimanja

Mario Todorić / CROPIX

Ilustracija

 

Ne samo što se u Dalmaciji trenutačno nijedan učenik ne školuje za dimnjačara ili staklara, trogodišnja strukovna zanimanja za koje je od ove školske godine uveden i eksperimentalni program dualnog obrazovanja, nego u ovom trenutku ni jedan jedini učenik nije upisan ni u programe za, tržištu iznimno potrebne, zidare, tesare i armirače!

Potvrdio je to za Slobodnu Dalmaciju Ivan Kovačević, ravnatelj splitske Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju, jedine škole praktički od Dubrovnika do Karlovca u kojoj se provode ti programi. Točnije, trebali bi se provoditi, ali zbog manjka interesa učenika zadnjih nekoliko godina ove školske godine nije ni planiran upis, ne samo za dimnjačara i staklara, nego ni za tesare i armirače.

Od zidara nisu odustali – za upis u prvi razred za 2018./2019. školsku godinu ponudili su ukupno 12 mjesta. Nije se javio ni jedan jedini kandidat. Prema našim saznanjima, prosječna plaća zidara u nas kreće se oko tisuću eura, ali eto opet nema zanimanja.

Soboslikari i keramičari

- Tako je zadnjih pet, šest godina. Trenutačno ni u prvom, ni u drugom, ni u trećem razredu nemamo upisanog nijednog učenika za zidara, tesara ili armirača. Ove smo godine od graditeljskih zanimanja upisali dva soboslikara i isto toliko rukovoditelja samohodnih strojeva te deset keramičara.

Što da vam kažem? Moramo nešto mijenjati. Znam da je lako govoriti, ali treba mijenjati i roditeljske glave koje ne žele da im djeca idu u strukovna zanimanja, osobito ona trogodišnja, ali istovremeno i jače popularizirati te programe i od strane prosvjetnih vlasti - razmišlja ravnatelj Kovačević.

Nije teško zaključiti kakva budućnost čeka Dalmaciju, ali i ostatak zemlje, kada je u pitanju stručnost radne snage, a o dostupnosti da i ne govorimo, u situaciji kada na ovom prostoru ne školujemo niti jednog 'građevinca'. Prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zidar se nalazi među deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, aktivnih oglasa u kojima se traže zidari u Hrvatskoj samo preko HZZ-a pronašli smo 165.

Ravnatelj Ivan Kovačević predlaže da se u obrazovnoj politici razmisli i o okrupnjivanju nekih zanimanja.

- Zidar danas nije ono što je nekad bio, radi se sa strojevima, potrebna su neka dodatna znanja. Graditeljska zanimanja trenutačno su dosta 'usitnjena', možda bismo mogli zidare, tesare, armirače stopiti u jedan program - predlaže Kovačević.

- Ukratko: nikako. Jadno. Posla ima kao u priči, a nemate koga zaposliti - više je nego jasan Ivan Kolimbatović, vlasnik Zidarskog obrta „Kolimbat“ iz Tugara pored Omiša, koji, kako kaže, 99 posto poslova odrađuje u gradu Splitu.

Pitali smo ga kako se snalazi u situaciji kada nedostaje toliko potrebne radne snage, a za graditeljska zanimanja za kojima i on izdaje oglase danas se u Dalmaciji ne školuje nitko. „Kolimbat“ ima sedam zaposlenih radnika, a „minimalno su potrebna barem još tri, četiri“.

- Zidare i tesare sam prekrižio, odustao sam zasad jer nemate s kim raditi. Orijentirao sam se na fasadere jer više radimo energetsku obnovu pa su mi više potrebni. Ali i oni se slabo javljaju. Sada sam u kontaktu s jednom ekipom iz Bosne i Hercegovine, idemo razgovarati pa ću vidjeti - prepričava Kolimbatović za Slobodnu Dalmaciju.

Najgora slika

Iako je to rezervoar koji je godinama udovoljavao potrebama za tom radnom snagom u Hrvatskoj, vremena su se promijenila i sada se ni na to područje više ne može računati.

Iseljavanje prema zapadnim zemljama, kako radnika iz BiH, tako i onih iz Rumunjske ili Bugarske, osiromašilo je kapacitete na koje možemo računati u toj djelatnosti, pa se sada, kaže Ivan Kolimbatović, građevina u Hrvatskoj, čini se, okreće radnoj snazi s - Kosova.

- Svakako bi vlast trebala više forsirati školovanje ovih kadrova, ali krivi smo i mi roditelji. Tko želi dati dicu na 'bauštelu'? Priča o građevincu kao da je bauk, dica imaju najgoru sliku o tom zanimanju - otvoreno govori Ivan Kolimbatović.

Građevinski poduzetnik: Osigurani i smještaj i prehrana

Građevinska zanimanja više nisu ni loše plaćena, a nekim radnicima osigurani su i smještaj i prehrana. Kako kaže Ivan Kolimbatović, pravi meštar može zaraditi i više od 1000 eura, ovisi koliko sati radi, radi li vikendom i sl. Usporedbe radi, u Njemačkoj zidar može mjesečno zaraditi i tri tisuće eura bruto.

Svi bi bili web-programeri

Dok u 'građevince' neće nitko, novo vrijeme očigledno nosi svoje. Ravnatelj Ivan Kovačević ilustrira to primjerom u svojoj školi: dok se za graditeljska zanimanja ne javlja skoro nitko, za novo zanimanje u toj školi i jedino u nekoj hrvatskoj strukovnoj školi - web-programer – na 24 upisna mjesta javilo se dvostruko više kandidata, njih 50-ak!

 

Izdvajamo