VELIK INTERES

'Postavlja se pitanje što će reći SAD, ali Rosnjeft baš s njima radi u jednom od strateški najosjetljivijih područja. Zašto ne bi radili i s Inom?'

Reuters, CROPIX

u krugu: Igor Sečin

Ako Igor Sečin, prvi čovjek Rosnjefta, kaže da su zainteresirani za Inu i da bi zadržali i modernizirali obje rafinerije - i onu u Rijeci i onu u Sisku - onda ga treba shvatiti ozbiljno. Jer, on to ne govori bez utemeljenja i zato tu opciju treba razmotriti. Tako, ugrubo, reagira struka na interes najveće svjetske naftne kompanije, čije dionice kotiraju na burzi, za investiranje u Hrvatsku. Taj je interes odavno poznat, a još ga je jednom potvrdio prvi čovjek Rosnjefta Igor Sečin u subotnjem intervjuu za Jutarnji list. Za razliku od MOL-a, on u hrvatskim rafinerijama vidi ključnu Ininu imovinu.

- MOL ima svoje dvije rafinerije u blizini, Rosnjeft niti jednu, a njihova nafta može doći direktno naftovodima u Hrvatsku. Ako se dobro odradi, ulazak Rusa u vlasničku strukturu Ine može biti najbolje što se može dogoditi. Rosnjeft ima mogućnosti iskoristiti sve potencijale koji se nalaze u Ini - kaže naftni konzultant Davor Štern koji smatra da dodatni bonus mogu biti i novi poslovi za Crosco, kao i dodatni kapital za pokretanje istraživanja Dinarida.

Iako se postavlja pitanje što će reći Amerikanci na ideju ulaska Rusa u Inu, Štern kaže da u tom slučaju treba pitati ExxonMobil.

- Rosnjeft s njima surađuje već godinama u projektima na Sahalinu, koji se nalazi između Japana i Rusije, a to je strateški osjetljivije područje od Hrvatske. Ako je tamo moguće, ne vidim zašto ne bi bilo i ovdje - pita se Štern.

Međunarodni igrač

Njihov strateški smjer posljednjih je godina modernizacija i učinkovito upravljanje kompanijom i nije slučajno što su već nekoliko godina blizak partner ExxonMobilu, Statoilu, Eniju i drugim međunarodno relevantnim kompanijama.

- Staro poslovno pravilo koje kaže ‘reci mi tko su ti partneri i reći ću ti tko si ti’ vrijedi u tom slučaju i za Rosnjeft - napominje Igor Dekanić, profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, koji smatra da zadržavanje rafinerijskih kapaciteta i proizvodnje na jugu Europe može biti dobra strategija s kojom Rosnjeft može biti konkurentan.

Mogu dati više od Mađara

Stoga i energetski stručnjak Jasminko Umićević vjeruje da bi ta kompanija mogla Ini dati više nego što je dao MOL.

- Sečin je preozbiljan čovjek da bi rekao nešto iza čega ne stoji. Mi tvrdimo da rafinerije mogu poslovati pozitivno, ali ih treba modernizirati. Pokazalo se da i ovakve kakve su sada mogu poslovati pozitivno, što potvrđuju poslovni rezultati. Kakav bi tek rezultat bio da ih Rosnjeft modernizira - ističe Umićević te dodaje da nije problem što je Ina podružnica, nego to što je podružnica u sklopu konkurenta koji je kočio njezin razvoj.

Kada bi Rosnjeft, koji nema mrežu vlastitih postaja ni rafinerije u okolice kao što ima MOL, ušao u vlasničku strukturu Ine, Umićević smatra da bi vjerojatno “napadao” i vanjska, susjedna tržišta, a ne samo hrvatsko. Tim više se postavlja bi li MOL htio prodati udio u Ini Rosnjeftu koji bi im sasvim sigurno uzeo dio tržišta. U kuloarima već dvije godine kola priča da MOL s Gazpromom razgovara o prodaji udjela u Ini. No, oni su preblizu, imaju rafinerije u Srbiji, razvijen lanac benzinskih pumpi i prirodno su okrenuti ovom tržištu. Oni su već konkurent, a struka posebno naglašava da Ini treba partner koji ima svoju proizvodnju i koji nije prisutan u regiji. Osim toga, kako napominje i ekonomski analitičar Damir Novotny, Rosnjeft je definirao strategiju kao vertikalno integrirana kompanija, od eksploatacije preko rafinerija do benzinskih crpki, što je prilično rijetko u Europi.

- Oni žele u ovom dijelu Europe proširiti mrežu prerade i distribucije nafte. U takvoj strategiji rafinerije Sisak i Rijeka imale bi drugačiju poziciju, nego što je sada imaju s MOL-om - kaže Novotny.

No, napominje da i dalje postoji geopolitički dio i zato smatra da je ključno pitanje je li koncept širenja Ruske Federacije dobrodošao.

- Njihov je prodor na zapadnoeuropska tržišta slab i ne mogu prodrijeti dalje od Njemačke i Austrije. U Srednjoj Europi je MOL jak igrač, a tu su i drugi igrači poput Lukoila i Gazproma, tako da je već velika gužva. Veliko je pitanje isplati li se modernizacija dviju rafinerija. Politički, da. Ekonomski, baš i ne - komentirao je Novotny.

Ni akademik Mirko Zelić ne odbacuje ideju ulaska Rosnjefta u Inu. No, kaže da treba biti oprezan.

Bogati iseljenici

- Mislim da Ina ne bi trebala trčati u novi brak, bez obzira na to što je novi kandidat bogatiji i obećava više. Ako nema druge mogućnosti, Ina se treba vezati za onu kompaniju koja ima svoje vlastite izvore, svoju proizvodnju i svoj know-how - savjetuje Zelić te sugerira drugačije rješenje:

- Mnogi Hrvati diljem svijeta zainteresirani su za gospodarsko i energetsko povezivanje s Hrvatskom. Ako Vlada zaista misli razvrgnuti brak s MOL-om, postoji mogućnost da naši bogati iseljenici budu dioničari.

Politika je, s druge strane, nešto suzdržanija kad je u pitanju Rosnjeft u Hrvatskoj.

- Tek treba vidjeti kakvi su im planovi vezani za Inu jer Mađari nikad nisu ozbiljno razmišljali o modernizaciji ovdašnjih rafinerija. Pričekao bih konkretne namjere Rosnjefta, a dotad ću zadržati stajalište da ne treba očekivati ništa spektakularno - skeptičan je Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan i potpredsjednik SDP-a.

Čeka se službena ponuda

Krešo Beljak, predsjednik HSS-a, načelno podržava ideju da Rosnjeft uđe u vlasničku strukturu Ine, ali ne onako kako je to omogućeno MOL-u.

- Glavno je da Vlada definira pravila prema kojima stranci mogu kupovati hrvatska poduzeća i da se onda svi pridržavaju tih pravila. Toga u prošlosti nije bilo i zbog toga sada Hrvatska gubi arbitraže. Za nas u HSS-u nije sporno da inozemne tvrtke pokušavaju ostvariti profit u Hrvatskoj, ali to im treba omogućiti tako što ćemo definirati pravila koja će oni isključivo poštovati. Kada tako postavimo igru, za Inu mogu konkurirati Rusi, Amerikanci, Kinezi ili bilo tko - kaže Beljak.

Milorad Batinić, potpredsjednik HNS-a i Hrvatskog sabora, smatra da je to puštanje probnih balona preko medija i zato misli da treba pričekati službenu ponudu Rosnjefta.

- Tek onda moći ćemo ocijeniti koliko je sve to ozbiljna priča. U HNS-u nemamo problema s tim što je Rosnjeft iz Rusije, ali u stranci ćemo definirati strategiju onda kad vidimo konkretnu ponudu - drži Batinić.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo