ODGOVOR POSLODAVCIMA

'POVEĆANJEM MINIMALCA ŠTITIMO STANDARD ONIH KOJI IMAJU NAJMANJE' Ministri Maras i Vrdoljak branili odluku Vlade

CROPIX

Ministri Gordan Maras i Ivan Vrdoljak branili su danas odluku o povećanju minimalne plaće za 170 kuna, koja je na noge digla Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP).

„Trend je da kad kako rastu troškovi života, da se neke stvari što se tiču minimalne plaće mijenjaju. S druge strane, neki drugi troškovi poslodavcima će se smanjivati“, kazao je novinarima uoči sjednice Vlade ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, podsjetivši da je već smanjen doprinos za zdravstvo. Dodao je kako se povećanjem iznosa minimalne plaće štiti standard onih koji imaju najmanje, te da to u konačnici neće ugroziti poslovanje poduzetnika.

„U komunikaciji smo s poslodavcima i trebamo vidjeti koje su to industrijske grane najviše pogođene“, kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Ipak, nerealním smatra upozorenja HUP-a da bi zbog povećanja minimalne plaće čak 50.000 ljudi moglo ostati bez posla.

Iz HUP-a su jučer upozorili da će povećanje minimalne plaće s dosadašnjih 2.814 kuna na 2984,78 kune predstavljati dodatni uteg na poslovanje i konkurentnost hrvatskih poduzentika. Tvrde da je nerealno povećavati minimalu plaću u uvjetima kada hrvatsko gospodarstvo tone već petu godinu za redom.

SSSH: 'Minimalna plaća je prvenstveno socijalna kategorija'

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) oštro kritizira Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) koja se protivi povećanju minimalne plaće te ističe da je ona prije svega socijalna kategorija, ali i instrument ekonomske politike kojim se može potaknuti potrošnja od čega koristi imaju i poslodavci.

Utvrđena minimalna plaća svojevrstan je društveni dogovor o tome što se smatra društveno prihvatljivim kao najniža cijena za puno radno vrijeme u nekoj nacionalnoj ekonomiji, što je čini prvenstveno socijalnom, a tek potom ekonomskom kategorijom, kaže se u priopćenju SSSH-a.

Iako nije u potpunosti zadovoljan visinom nove minimalne plaće jer ona raste za 6,2 posto, dok je inflacija od posljednje izmjene iznosila gotovo 10 posto, SSSH smatra da je ipak riječ o pomaku ka zadanom cilju. To je rast udjela minimalne plaće u prosječnoj, kako bi došao na razinu 50 posto od prosječne plaće.

Savez je začuđen što HUP-u ni u jednom trenutku rada na novom Zakonu o minimalnoj plaći nije pokušao izračunati dobit koju bi poslodavci ostvarili povećanjem kupovne moći građana, već pribjegava ucjenama tipa "povećate li minimalnu plaću, mi ćemo otpuštati".

SSSH pritom podsjeća da Međunarodna organizacija rada smatra kako nema dokaza negativnog utjecaja rasta minimalne plaće na zaposlenost, ali da zasigurno povećava potrošnju.

HUP-ove ocjene da je povećanje minimalne plaće neprimjereno sadašnjem stanju gospodarstva, SSSH ocjenjuje nekorektnim, posebice stoga što poslodavci zanemaruju mogućnost izuzeća od propisane minimalne plaće, ali isključivo kolektivnim ugovorom.

Međutim, kolektivni ugovor znači prisutnost sindikata u tvrtkama, što poslodavcima, očito, ne odgovara, drže sindikalci.

HUP je u jučerašnjem istupu istaknuo kako su izmjene Zakona o minimalnoj plaći, kojima se minimalna plaća ove godine povećava za 170 kuna, odnosno za 6 posto, posve neprimjerene situaciji u gospodarstvu i štetne za značajan dio gospodarstva, posebice prerađivačku industriju i graditeljstvo.

Poslodavci procjenjuju kako to izravno ugrožava 50.000 radnih mjesta u radno intenzivnim industrijama, koje su dominantno prisutne u ruralnim krajevima Hrvatske.

Prema podacima koje je prezentirala Vlada kao podlogu za usvajanje prijedloga zakona, 1. srpnja 2008. minimalna plaća povećana je s 2.441 kuna na 2.747 kuna, od lipnja 2009. taj iznos je podignut na 2.814 kuna, a sada na 2.984,78 kuna.

U HUP-u ocjenjuju da tako brz rast minimalne plaće u teškim gospodarskim uvjetima djeluje kao nepremostivo opterećenje domaćem gospodarstvu, i to njegovom najranjivijem dijelu. ( Hina)

Izdvajamo