Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović primila je u četvrtak na njihov zahtjev odvojeno predstavnike građanskih inicijativa "Narod odlučuje“ i "Istina o Istanbulskoj“ te, kako je priopćio njezin ured, izrazila razumijevanje za njihovo nezadovoljstvo jer im nije bilo dopušteno promatrati kontrolu valjanosti prikupljenih potpisa za referendume.
"Predsjednica Republike izrazila je razumijevanje za nezadovoljstvo predstavnika spomenutih inicijativa jer im nije bilo dopušteno promatrati tijek kontrole valjanosti potpisa te je ponovila ocjenu kako bi nazočnost tih promatrača bitno olakšala i poziciju Vlade prema zainteresiranoj javnosti", stoji u priopćenju.
Ističe se da su predstavnici spomenutih inicijativa predsjednici obrazložili razloge svojega nezadovoljstva postupanjem Ministarstva uprave i tvrtke Apis jer, kako tvrde, nemaju zakonske ovlasti za provjeru valjanosti potpisa, niti je to predviđeno bilo kojim zakonom, kao i razloge zašto su privremeno odustali od uvida u potpise koje je Ministarstvo uprave proglasilo nevažećim.
Događaje koji su uslijedili nakon predaje potpisa u Hrvatskom saboru predstavnici inicijativa smatraju nezakonitim i ugrožavanjem demokratskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Stoga su od Predsjednice Republike zamolili zaštitu prava građana koji su zatražili raspisivanje navedenih referenduma.
"Vezano za različite interpretacije o ustavnim ovlastima Predsjednice Republike za raspisivanje referenduma, one su jasno uređene člankom 87. Ustava", zaključuje se u priopćenju.
Prema članku 87. Ustava, predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
Inače, inicijativa "Narod odlučuje" prikupljala je potpise za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog zakonodavstva, a inicijativa "Istina o Istanubulskoj" za otkazivanje Istanbulske konvencije.
Iako iz obje inicijative tvrde kako su prikupile više nego dovoljno potpisa, iz Ministarstva uprave ističu kako je za svako referendumsko pitanje predano nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, umrlih i i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani.