IZ BRUXELLESA AUGUSTIN PALOKAJ

PREDSJEDNICA U BRUXELLESU O PREDSJEDANJU RH EUROPSKOM UNIJOM 'Vidim i svoju ulogu u tome iako primarnu ulogu ostavljam Vladi'

Donald Tusk, Twitter

 

Sastankom s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović započela je dvodnevni posjet Bruxellesu tijekom kojeg će se sastati i s predsjednikom Europske komisije Jean Claudom Junckerom i glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Predsjednica je nakon sastanka s Tuskom rekla da su razgovarali o pripremama za hrvatsko predsjedavanje EU, gdje vidi i svoju ulogu, potom o migracijskim pitanjima i o rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima u Jugoistočnoj Europi. Poručila je kako se EU ne bi trebala miješati između Hrvatske i Slovenije jer je to bilateralno pitanje.

- S predsjednikom Europskog vijeća gospodinom Donaldom Tuskom razgovarala sam prije svega o hrvatskim prioritetima u okviru Europske unije. Naravno razgovarali smo i o pripremama predsjedavanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020 godine, što će biti, rekla bih, prilično zahtjevno razdoblje, s puno izazova i za samu Europsku uniju, a i za Hrvatsku. Tu nam je posebno bitna i financijska perspektiva za koju želimo da zadrži istu razinu financiranja, posebno sredstava u kohezijskom dijelu fondova i u sredstvima za poljoprivredu i za ruralni razvoj i naravno da ne dođe do povećanja participacije. Kao što znamo u Hrvatskoj već i sada imamo problema s realizacijom projekata zbog novca kojeg ne mogu osigurati posebno jedinice lokalne samouprave i područne samouprave pri realizaciji projekata sufinanciranih iz Europskih fondova.  Dakle cilj je da se oni što bolje iskoriste - rekla je Kitarović nakon sastanka s Donaldom Tuskom.

Izrazila je potom zabrinutost zbog novih migracijskih trendova i pozvala da se na vrijeme počne razmišljati o potencijalnom većem broju dolazaka migranata i da se iznađe zajedničko čvrsto rješenje koje će se prije svega baviti uzrocima migracija, a ne poticati same migracije i da se politika prema azilu uobliči na način da bude čvrsta, da bude solidarna ali isto tako da vodi računa i o razvojnim i drugim potrebama svake države.

Kitarović je rekla da ne bi bilo fer da se u slučaju povećanja migracijskih valova oslanjamo na države vanjskih granica Europske unije već da se svi solidarno, i posebno uz pogled na prostor Jugoistoka Europe odnosno Zapadni Balkan, suočimo i da u zajedničkoj suradnji pripremimo za moguće pojačane priljeve migranata.

Predsjednica je rekla da su razgovarali i o problematici područja jugoistoka Europe.

- Naravno, pozdravljamo rješenje koje se našlo po pitanju imena Makedonije, nadamo se da će ono biti implementirano što je moguće prije i Hrvatska se nada da će Makedonija krenuti u pregovore, zajedno s Albanijom. Izrazila sam isto tako nadu, odnosno poticaj Europskog vijeću i Europskoj uniji općenito da se više angažiraju kada je riječ o stanju u Bosni i Hercegovini i da sa velikom pozornošću pratimo izbore u listopadu ove godine. Da osiguramo da Bosna i Hercegovina bude stabilna, funkcionalna država kojoj će se što prije dodijeliti status kandidatkinje i države koje će krenuti s pregovorima, proces koji neće biti lak i koji neće kratko trajati. Hrvatska je u tome spremna pružiti svaku moguću pomoć i potporu - rekla je ona.

 

Govoreći o bilateralnim sporovima sa susjedima ona je rekla da treba doći do rješavanja problema sa svim susjedima, uključujući i sa Srbijom što je moguće prije, paralelno s procesom europskih integracija. A kada je je riječ o otvorenom bilateralnom sporu sa Slovenijom da je to bilateralno pitanje  i da bi svako miješanje europskih institucija, obzirom da nije riječ o povredi europskog zakona, bilo kontraproduktivno. Na pitanje kako na to gleda predsjednik Europskog Vijeća Tusk, ona je odgovorila kao on „ostaje neutralan“.

Situacija u Bosni i Hercegovini i njezin put prema EU su isto tako bili tema.

- Izrazila sam žaljenje da nije došlo do pomaka, da se nisu donijele one odredbe koje su nužne u skladu sa svim presudama ustavnog suda BiH i međunarodnih sudova koje bi omogućile nesmetano formiranje vlade na razini entiteta i na razini Bosne i Hercegovine i kako bi se spriječila moguća kriza. Još jednom sam potcrtala tu potrebu da Europska unija bude apsolutno uključena u procese Bosne i Hercegovine s ciljem stabilizacije procesa i doista ukljopljivanjem države na onaj pravi put reforme koji će donijeti dobro svima - rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

 

Pripreme hrvatskog predsjedavanja EU-om su jedna od najčešćih tema koju je tijekom boravka u Bruxellesu spomenula predsjednica. Na pitanje koja je uloga institucije predsjednika i ima li ovlasti aktivno sudjelovati u tom predsjedanju, Grabar Kitarović je rekla da vidi svoju ulogu u tome iako primarni posao ostavlja Vladi.

- Ako pogledate hrvatski Ustav koji je temeljni dokument, dakle iz kojeg proizlaze svi zakoni, on kaže da Hrvatsku u Europskom vijeću predstavlja Predsjednik Republike i Vlada RH. Ja primarno ostavljam predsjedniku Vlade sav ovaj posao oko Europske unije zato što je većim dijelom riječ o problematici u koju je on dnevno uključen. Ali doista želim dati svoj doprinos posebno u kreiranju predsjedanja jer je riječ o zajedničkim ovlastima,  posebno kad je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti, imigracije i svih ostalih procesa i pitanjima vanjske politike. Vjerujem da ćemo tu naići na suradnju. Ali i da Vlada ima kapacitete i znanja da primarno vodi taj proces u smislu svih tih tehničkih detalja i politika. U to se neću miješati i to ću poštivati - rekla je Grabar Kitarović.

Ona je dodala da je u njezinom izaslanstvu i državna tajnica iz Ministarstva vanjskih poslova i da uvijek izvješćuje i Vladu o ovakvim sastancima. Rekla je da je s premijerom jučer razgovarala o tome. Na pitanje jesu li razgovarali s premijerom i o demografskim mjerama koje je ona jučer predložila, Kitarović je rekla da o tome nisu razgovarali ali su se dogovorili da će se čuti i vidjeti ovih dana.

- Naravno, ostavit ću mu vremena, nije to ni tako mali dokument tako da treba uzeti vremena to pročitati i proučiti, pogotovo zato što se ne odnosi samo na mjere populacijske polititke već i na gospodarske, socijalne i druge mjere, koje su u cijelom jednom paketu koje se treba primjenjivati kao dio nekakve sveobuhvatne strategije koja će imati svoj akcijski plan, mjere od kojih se neke odmah provode, neke u fazama ovisno o financijskim mogućnostima. Ja vjerujem da bi već danas porezna rasterećenja dovela do oživljavanja gospodarskog života da bi rasli i prihodi državnog proračuna i da bi se na taj način generirali novci za realizaciju nekih mjera koje se u ovom trenutku čine nemogućim ili neostvarivim, a ja bih rekla da je primjena nekih od njih u ovom trenutku jednostavno nepravedna i da je treba što više univerzalizirati na cijelo društvo – rekla je ona.

U vezi nagodbe o Agrokoru, predsjednica je rekla da ona razgovara sa predstavnicima gospodarstva i formalno i neformalno i nada se da će nagodba uspjeti.

 - Ja se nadam da će nagodba uspjeti, ne želim se miješati u te procese, to nije u domeni mog odlučivanja, na meni je samo da osiguram ispravnost i zakonitost rada - rekla je predsjednica.

Ona će tijekom dana imati i predavanje u Centru za europske politike (EPC) te sastanak sa Hrvatima koji rade u institucijama EU-a.

 

Predsjednica planira ići u Rusiju nakon prvog kruga

 

Kako se u EU neformalno u diplomatskim krugovima spominje i mogućnost da državnici članica EU bojkotiraju Svjetsko nogometno prvenstvo koje počinje sutra u Rusiji, zbog sankcija prema toj državi, i predsjednici je upućeno pitanje hoće li ona ići gledati utakmice Hrvatske u Rusiji.

- Nismo o tome razgovarali uopće. Nogomet je najvažnija sporedna svar na svijetu, a mi smo razgovarali o primarnim stvarima. Kad je riječ o toj preporuci, ja mislim da sport zbližava ljude. Mislim da političke i druge podjele ne bi trebalo u sport prelijevati. Pogotvo zato jer mislim da Hrvatska državna vrsta očekuje da ću je ja doći podržati u jednom trenutku. I to ću učiniti svim s rcem. Ne u ovom prvom krugu, sada ne stignem zbog poslovnih obveza, ali nadam se da ću doći isključivo zbog sporta, isključivo zbog naših i ruskih navijača i zbog prijateljstva među ljudima i zbog toga da ostvarimo neki dobar uspieh, a nadam se i najbolji na svjetskom prvenstvu - odgovorila je Kitarović.

Inače, poziv na bojkot ovog prvenstva su prije dva mjeseca uputila nekolicina zastupnika Europskog parlamenta. No unutar Vijeća ne postoji neka preporuka ili odluka. Neke države, poput Poljske, Velike Britanije i Islanda, poručile su kako njihovi državni čelnici neće službeno ići na ovom prvenstvo.

 

Izdvajamo