ZATEGNUTI ODNOSI

'PREMA HRVATSKOJ OD SADA PRIMJENJUJEMO DRNOVŠEKOVU DOKTRINU' Slovenski mediji raspisali se o novom pristupu Ljubljane prema odnosima sa Zagrebom

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 15.01.2019. u 17:41

ljubljana 061106
janez drnovsek predsjednik republike slovenije
foto:davor pongracic
-jut2-
Davor Pongračić / CROPIX

Janez Drnovšek

Ove je godine, zbog hrvatskog odbijanja da prihvati implementaciju arbitražne presude o granici, skoro isključena mogućnost bilateralnih sastanaka Slovenije i Hrvatske na najvišim razinama, tvrdi u utorak u opširnoj analizi mariborski list "Večer".

"Hrvatska u međunarodnoj javnosti stvara lažan dojam o dijalogu za rješavanje otvorenog graničnog pitanja. No, bilateralnih susreta na razini predsjednika država, vlada, ministara vanjskih poslova ili predsjednika parlamenta nema i neće ih biti dok Hrvatska bude odbijala implementaciju arbitražne presude", piše u analizi odnosa dviju država, vezano na tužbu Slovenije protiv Hrvatske pred Sudom EU u Luksemburgu, novinar Uroš Esih, koji je tim povodom razgovarao s više istaknutih slovenskih političara i pravnika.

Oni se, navodi on, zauzimaju za primjenu tzv. "Drnovšekove doktrine", prema kojoj Slovenija, do konačne odluke Suda EU o svojoj tužbi, neće pristajati na bilateralne sastanke o mogućem ishodu graničnog i arbitražnog spora, nego će ustrajati na arbitražnom rješenju i njegovoj primjeni, a u međuvremenu izjave i medijske napise u Hrvatskoj ignorirati, tretirajući ih kao "provokacije".

Na pitanje može li Slovenija s Hrvatskom bilateralno pregovarati o granici, predsjednik Borut Pahor ponovio je kako je uvjeren da će jednom doći do implementacije arbitražne presude, pri čemu, kako je dodao, Slovenija mora pokazati strpljivost koja, međutim, "ne može ići u nedogled".

"Granica je sada određena, a Slovenija je spremna strpljivo i pravnim sredstvima postupati da se presuda implementira na miran način. Za nju ne dolazi u obzir nikakav oblik sporazuma ili dogovora koji bi zbog procesa ratifikacije i mogućnosti njegova odbijanja u parlamentu stornirao cjelokupan dosadašnji proces sporazumijevanja, koji je doveo do potpisa arbitražnog sporazuma i presude arbitražnog suda", kazao je Pahor za mariborski list "Večer".

Iako slovensko-hrvatske susrete na višim razinama zato ove godine ne treba očekivati, Pahor nije isključio da bi se mogao neformalno sastati s Jadrankom Kosor, s kojom je 2009. kao tadašnji slovenski premijer potpisao arbitražni sporazum dviju zemalja, a to bi se moglo dogoditi na jesen, povodom desetogodišnjice potpisivanja, tvrdi "Večer".

Politička odgovornost za Sekoleca?

List navodi da slovenski pravni stručnjaci, među ostalima i oni sa Sveučilišta u Mariboru, smatraju da Slovenija ima dobre argumente i izglede da pred Sudom EU u Luksemburgu dobije tužbu protiv Hrvatske, koja neprovođenjem arbitražne presude o granici "krši pravo EU", te računaju da bi presuda mogla biti donesena najranije na jesen ove godine.

U Hrvatskoj se najviše boje da bi do povoljne presude za Sloveniju, po kojoj Hrvatska krši europsko pravo, moglo doći u prvoj polovici 2021. godine, dakle upravo u vrijeme kad će Hrvatslka preuzeti svoje prvo polugodišnje predsjedavanje europskom integracijom, navodi mariborski list.

Iako su članovi arbitražnog suda već prije svog pravorijeka o graničnom prijeporu presudili da komunikacija bivšeg slovenskog arbitra Jerneja Sekoleca i bivše službenice slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik nije kršila pravila iz arbitražnog sporazuma u toj mjeri da bi se sud trebao raspustiti, Hrvatska i dalje dokazuje da se povukla iz arbitražnog sporazuma i da je presuda arbitara zbog kompromitacije procesa ne obvezuje. To Slovenija odbija, ali se pojavljuju i mišljenja da bi trebalo istražiti odgovornost Sekolca za nedopuštenu komunikaciju koja je izazvala reakciju Hrvatske 2015., kada je Hrvatski sabor donio odluku o izlasku iz arbitraže, piše "Večer".

List navodi kako je poznato da je u vrijeme nakon sklapanja arbitražnog sporazuma tadašnji premijer Borut Pahor za slovenskog člana arbitraže predlagao svog sadašnjeg savjetnika Ernesta Petriča, no da su njegov prijedlog preko noći izmijenili tadašnji slovenski predsjednik Danilo Tuerk i jedan od Pahorovih ministara u njegovoj tadašnjoj vladi.

Petrič je kasnije u svojoj memoarskoj knjizi naveo da je Sekolec javnosti neočekivano prikazan kao ugledni međunarodni pravnik i stručnjak za arbitraže, makar to nije bio, zbog čega bi, navodi "Večer", netko trebao snositi političku odgovornost jer je Sekolec u krajnjem slučaju ipak ugrozio proces arbitraže.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo