Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak postavila je pred osnivače škola novi zahtjev: u skladu sa smjernicama Ministarstva, gradovi i županije trebaju donijeti odluku o optimizaciji, odnosno smanjenju broja matičnih osnovnih škola.
S obzirom na to da postojeća mreža škola nije optimalna ni racionalna, a njena se promjena najavljuje još od ministra prosvjete Vladimira Strugara, dakle, prije više od 15 godina kada nije bio značajnijeg pada broja djece kao danas, Ministarstvo očekuje od osnivača da preispitaju opravdanost rada škola s manjim brojem učenika od optimalnog, ali i funkcioniranje velikih škola.
Pritom su u dokumentu poslanom osnivačima, a koji posjeduje Jutarnji list, definirali pojam optimalne škole: riječ je o školi koja radi u jednoj smjeni, ima 20 do 24 učenika po razredu, odnosno ukupno između 301 i 500 učenika.
Od 859 matičnih osnovnih škola, u definiciju “optimalne” ulazi njih tek 222, dok 402 škole imaju manje od 300 učenika, a 235 je velikih škola s iznad 500 učenika. Ukupno 21 osnovna škola ima manje od 50 učenika, 71 škola ima između 50 i 100 učenika, a 82 škole imaju od 101 do 150 učenika.
Promjena statusa
Prema dokumentu Smjernice za izradu mreže školskih ustanova i programa, poslanom osnivačima, racionalizacija se odnosi na škole koje su manje od optimalnih, odnosno imaju manje od 300 učenika, “a svakako za one manje od 150 učenika”, stoji u Smjernicama. Broj škola s manje od 150 učenika je 174. Koliko njih će prestati s radom, odlučit će osnivači.
Na upit što konkretno podrazumijeva racionalizaciju škola manjih od optimalne škole i očekuju li gašenje 174 škole s manje od 150 učenika, u MZO odgovaraju:
- Škole s manje od 150 učenika neće prestati s radom, već je moguća statusna promjena, primjerice, matična škola može postati područna, a sve će biti usuglašeno s osnivačima. Ukupno 18 osnivača im je, dodaju, dostavilo komentare na prijedlog Smjernica. Kolika je ušteda u planu zasad ne mogu govoriti. Napominju kako mrežu škola u RH donosi Vlada, koja je odlukom iz 2018. godine Ministarstvo zadužila za izradu Smjernica početkom 2019.
- Prije nego što se krenulo u proceduru izrade Smjernica, Ministarstvo je pozvalo osnivače na sastanak u veljači, gdje im je predstavljen nacrt Smjernica. Dakle, mrežu predlažu osnivači, a na temelju tog prijedloga i mišljenja Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencija, a Ministarstvo će izraditi konačan prijedlog mreže - kažu u MZO.
Kako stoji u njihovu dokumentu, u izradi Smjernica Ministarstvo se vodilo među ostalim time da je potrebno smanjiti broj velikih školskih ustanova s malim brojem učenika (osim u iznimnim slučajevima), odnosno optimizirati veliki broj školskih ustanova - potpuni prestanak rada, postupni prestanak rada, djelomični prestanak i sl., piše u dokumentu.
Kriteriji opravdanosti
Ministarstvo očekuje od osnivača i da odluče o “daljnjem neizvođenju programa obrazovanja ili zatvaranju škola, odnosno njihovom spajanju”. A kod procjene opravdanosti samostalnog rada škola s manjim brojem učenika od optimalnog, očekuje se da osnivači uzmu u obzir niz navedenih parametara - geografskih, demografskih, prometne povezanosti, ekonomske održivosti, kao i obrazovne specifičnosti, poput škole s programima za nacionalne manjine, djecu s teškoćama i slično, piše u dokumentu.
Ministarstvo u Smjernicama spominje i potrebu smanjenja ili preraspodjele nenastavnog kadra zbog njihovog prevelikog broja u školama sa značajnim padom broja učenika, pa je došlo do nesrazmjera broja nenastavnog kadra i broja učenika. Promjena statusa škola iz matičnih u područne značila bi da one više ne bi imale ravnatelja i kadra u računovodstvu.
Razlog zbog kojega se priprema nova mreža škola, jest među ostalim najava uvođenja cjelodnevne nastave u osnovnim školama i rad u jednoj smjeni. Riječ je o projektu koji je tek u povojima, a u planu je u cijelosti ga provesti u sljedećih deset godina. Rok za provedbu optimizacije broja škola je pet godina.