Vratila sam se u Hrvatsku iz inata! Znam da to može zvučati malo čudno, ali još uvijek vjerujem da Hrvatska može biti sjajna zemlja, da imamo izvrsne predispozicije za uspjeh. Slažem se, ljudima ovdje nije lako. Ako odeš van, puno ćeš lakše naći posao. Izazov je živjeti vani, ali naći pristojan i dobro plaćen posao, možda ne odmah u struci, to nije teško. Kaže se - ako u Londonu ne možeš naći posao, nećeš nigdje. Ali, nije mi to bio izazov.
Možda će većini ljudi u Hrvatskoj ove riječi zazvučati nestvarno u situaciji kada mase, osobito mladih ljudi, grabe svaku priliku i kupuju jednosmjernu kartu prema nekoj od europskih meka, ali 26-godišnja Zagrepčanka Lara Hamer donijela je odluku učiniti baš suprotno.
Zagrepčanka Lara Hamer koja se vratila u Hrvatsku iz Londona
Pripada jednoj od prvih generacija djece rođene u samostalnoj Hrvatskoj (1992. godine), milenijalcima kojima nije teško sviti gnijezdo u bilo kojem kraju svijeta. Ipak, njezina je priča toliko različita od onih pripadnika njezina naraštaja o kojima danas najčešće pišemo.
Prije svega, Lara je u srpnju ove godine stekla diplomu prvostupnice međunarodnih odnosa i politike na sveučilištu u britanskom Northamptonu, gradu nešto većem od Splita (200-tinjak tisuća stanovnika), smještenome oko stotinu kilometara sjeverozapadno od Londona. Međutim - odlučila se vratiti u Hrvatsku. I to ne sjediti skrštenih ruku i čekati posao, nego s već razvijenom idejom koju namjerava oživjeti u Lijepo našoj.
- Prvostupnica sam politologije, što je zanimanje vrlo teško zapošljivo u Hrvatskoj. Međutim, ono što te nauče vani na fakultetu, a kod nas ne, jest kako da se sam pokreneš i ne očajavaš - kaže Lara za Slobodnu Dalmaciju.
'Baš me zanima čija je'
Tako su još pri kraju studija u Velikoj Britaniji, u ožujku ove godine, ona i prijateljice iz Hrvatske Bruna Tomšić iz Zagreba, koja je u Northamptonu završila novinarstvo, te Antonia Obrvan iz Metkovića (ondje završila studij prava) osmislile projekt socijalnog poduzetništva i pomoći nezaposlenim mladima u Hrvatskoj pod nazivom MilleniDREAM. Jedva pola godine poslije, u listopadu, projekt su djevojke predstavile ni manje ni više nego – u Chicagu na konferenciji fondacije bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona.
Novčanu potporu projektu na kraju nisu dobile, ali je već uspjeh u tome što je među desecima tisuća prijavljenih projekata iz cijelog svijeta upravo njihov MilleniDREAM ušao u najuži krug od tisuću onih koji su dobili pozivnicu u Chicagu na licu mjesta predstaviti se potencijalnim donatorima. Dodajmo kako je Clintonov novac dobilo samo sedam projekata.
Zagrepčanka Lara Hamer koja se vratila u Hrvatsku iz Londona
- Nismo razočarani ni obeshrabrene. Idemo dalje. Ovo je bilo dragocjeno iskustvo, a sada ćemo financijsku potporu zatražiti u fondovima Europske unije – optimistična je Lara, prepričavajući kroz smijeh kako su novac za put pokušale pronaći i u Hrvatskoj ali su ih dočekali tipični "malomištanski" komentari:
- Kada smo projekt predstavile u Hrvatskoj bilo je sjajnih komentara ali i onih tipa: "Baš me zanima čije je ona kumče", "Cure hoće novca da odu malo u Chicago!". Na kraju je putovanje financiralo naše sveučilište u Northamptonu – prepričava Lara za Slobodnu Dalmaciju.
Ipak, djevojke, kao što je rečeno, od projekta nisu odustale jer smatraju kako on za mlade ljude u nas, prije svega studente, apsolvente i tek diplomirane, može biti izuzetno važan jer ima za cilj pomoći im da lakše dođu do tržišta rada i postanu konkurentni. Djevojke su zamislile da se kroz projekt povežu mladi, akademska zajednica i poslodavci kako bi se studentima omogućilo stažiranje, volontiranje i na kraju pronalazak posla. Osim toga, organizirale bi sajmove zapošljavanja, ali i pomagale u stjecanju nekih, danas neophodnih vještina za konkuriranje na tržištu rada.
- Planiramo takozvane "soft skills" radionice koje bi pomagale mladima u pisanju životopisa, što boljem predstavljanju budućim poslodavcima, tome kako odraditi dobar intervju, kako dobro voditi društvene mreže da biste bili zanimljivi poslodavcima, recimo, na LinkedInu koji čitaju mnogi, osobito strani poslodavci. Danas mladi ljudi završe fakultet i konkuriraju za posao pa napišu CV na pet stranica. To je stara škola, to danas ni jedan poslodavac neće pročitati jer nema vremena – neki su od Larinih savjeta.
Zagrepčanka Lara Hamer koja se vratila u Hrvatsku iz Londona
Dok je kolegica Bruna upravo putem statusa na LinkedInu pronašla posao u Londonu, a Antonia stažira u Strasbourgu u Vijeću Europe, Lara, svjesna da do oživljavanja projekta može proći još neko vrijeme, trebala bi, nada se, uskoro početi raditi na području komunikacija.
- Mene s puno radnih mjesta u Hrvatskoj diskvalificira činjenica da nemam završen diplomski studij (master). To je smiješno jer u Engleskoj već na prvoj razini studija steknete toliko znanja i praktičnih vještina da se možete odmah zaposliti. Također, za razliku od nas, mnogo mladih ondje ne upisuje diplomsku razinu studija odmah nakon što završe bachelor jer žele neko vrijeme raditi i vidjeti gdje će se profilirati te što će ih na kraju zanimati – kaže Lara, koja ima u planu jednog dana nastaviti studij na diplomskoj razini.
Zagrepčanka Lara Hamer koja se vratila u Hrvatsku iz Londona
E sad, ako vas zanimaju pojedinosti iz Larine biografije, odmah moramo prekinuti nagađanja - ona nije dijete političara niti bilo kakvog hrvatskog novovjekog mogula. Naprotiv, ta je uporna djevojka odrasla u obitelji sa sestrom i majkom koja ih je sama školovala, a koja je radila u školi, odnosno u području obrazovanja. Studij u Engleskoj završile su i ona i (starija) sestra koja se također zaposlila u Zagrebu. Lara voli reći kako je čisti mit da morate imati novca kako biste studirali u inozemstvu.
Kod nas se i dalje 'buba'
- Hrvatski studenti u zemljama Europske unije studiraju pod istim uvjetima kao domaći studenti. U Velikoj Britaniji studij kreditira britanska vlada i to izravnom uplatom sveučilištu, a vi taj kredit vraćate tek kada završite studij, zaposlite se i ostvarujete godišnja primanja viša od 21 tisuću funta. To je jako teško postići pa se može dogoditi da kredit zapravo nikad ne otplatite. Ali, ono što je važno jest da, ako u Britaniji radiš uz studij, možeš zaraditi dovoljno novca za troškove života - prepričava Lara Hamer.
Još prije studija radila je kao babysitterica u Zagrebu te Americi, dok je u Northamptonu prošla put od rada u restoranu, na recepciji jednog konferencijskog centra do organizacije konferencija. Sestra i ona s prijateljima stanovale su privatno i zarađivale dovoljno da se mogu same uzdržavati.
Drugi je mit koji Lara želi razbiti taj da, ako u Hrvatskoj ne možeš završiti fakultet, ne možeš nigdje. Naprotiv, ona je najprije upisala studij prava u Zagrebu, ali je od njega odustala.
- Ne želim ni najmanje diskreditirati hrvatski obrazovni sustav, ali ja se na tom studiju nisam našla. Dobijete knjigu od 300 stranica koju morate naučiti napamet, svaka čast onome tko to može, ali meni se to "bubanje" činilo nepotrebnim. Ta fokusiranost na teoriju bila mi je užasna. Uz najbolji trud i volju shvatila sam da ja nisam kapacitet za to. O razini samopouzdanja neću ni govoriti. Kada sam došla u Englesku, još uvijek sam mislila da moji neuspjesi imaju veze s mojim (ne)sposobnostima, a onda se ovdje dogodilo nešto posve drugo. Potpuno drukčiji način predavanja, puno prakse, stručni profesori s diplomama Oxforda, Cambridgea, London School of Economicsa. Krasni profesori i predivni ljudi koji te potiču na rad i učenje, ali i to da se uključiš u zajednicu, volontiraš, kao i to da sam otkrivaš vlastite mogućnosti i razviješ samopouzdanje - iskreno govori Lara upravo u želji, kaže, da ljudi koji su možda iz istih razloga odustali od fakulteta u Hrvatskoj shvate kako negdje drugdje mogu pokušati iskušati vlastite mogućnosti.
Usporedba zdravstva
Dok joj je fakultet bio neprocjenjivo iskustvo i pozitiva, isto to ne može reći za socijalnu dimenziju života u Engleskoj. Upravo to je imalo utjecaja i na povratak.
- Stvarno nismo svjesni u kakvoj mi predivnoj zemlji živimo. Bila sam i ja negativna prema mnogo čemu u Hrvatskoj, ali iskustvo života vani me potaknulo da malo manje kritički gledam na svoju zemlju. Na primjer, mi stalno govorimo da je naš zdravstveni sustav koma, ali njihov je još gori i sve ide k tome da se privatizira. Osim toga, mi se puno bolje zabavljamo, izlazimo van, bitno nam je da smo zajedno, brinemo se jedni o drugima, a tamo su ljudi dosta otuđeni. I puno više piju! - smije se Lara.
Ipak, svima bih preporučila da odu studirati vani, da putuju, upoznaju druge kulture, ali da se vrate u Hrvatsku i pokušaju ovdje mijenjati stvari.
- Sve nas koji smo završili studij vani obično pitaju zašto smo se vratili. Ne zato što su zlonamjerni, nego uvijek uz sugestije kako ovdje nema budućnosti. Mi smo jedna od prvih generacija rođenih u samostalnoj Hrvatskoj i užasava me pomisao da bismo mogli biti zadnja koja će ovdje ostati. Ne bježim od toga da se ovdje teško živi, ali isto tako izgleda kao da se nad nama nadvio nekakav oblak frustracije i nikako da se raščisti. Kao da smo navikli na razočaranja. Vjerujem ipak da imamo razloga za optimizam i da sami možemo puno toga promijeniti - uvjerena je ova mlada dama.
Nekako smo statičniji
Kao politologinju, pitamo Laru što misli o hrvatskoj političkoj sceni?
- Nekad mi je to teško i gledati, jer je dojam da ima mnogo onih koji su nedorasli toj funkciji. Osobit problem su korupcijske afere. Naravno, i Britanci se susreću s korupcijom, ali kod nas je problem, pri čemu se slažem da nitko nije kriv dok mu se to ne dokaže, što netko može imati više optužnica za korupciju a da normalno nastavi obnašati političku funkciju. U Britaniji u takvim slučajevima ljudi obično daju ostavke, a u nas to ne bi učinili ni iz nekakvih umjetnih moralnih razloga, kao primjer drugima. Britanci su općenito kao društvo više buntovni, aktivni u prosvjedima, a mi smo još dosta statični.
Hillary vidjeli usput
Je li se u Chicagu susrela s Clintonovima i kakvi su dojmovi?
- Ne, nismo imale prilike. Bill i njegova kći Chelsea bili su na konferenciji sva tri dana koliko je trajala, dok je gospođa Hillary stigla zadnji dan. Jednostavno je bila prevelika gužva oko njih. Predstavile smo projekt donatorima i ostalim sudionicima konferencije - kaže Lara Hamer.
Pomogle i azilantima
Zanimljivo je da je tijekom studija u Velikoj Britaniji Lara radila na projektu kojemu su u središtu bili tražitelji azila te tako stekla iskustva s novom situacijom s kojom se sada susreće i Hrvatska.
- Konkretno, u sklopu projekta radili smo na tome da se tražiteljima azila omogući pristup visokom školstvu. Tražitelji azila ondje nemaju gotovo nikakvih prava, dobivaju tek džeparac od tridesetak funti tjedno što je ništa za njihove pojmove. Ako žele studirati, na njih se gleda kao na međunarodne studente i školarina im je znatno veća nego za EU studente. Zahvaljujući našem projektu, u koji su bili uključeni i profesori University of Northampton, uspjeli smo postići da naše sveučilište sponzorira pet stipendija tražiteljima azila za studij te troškove stanovanja i života ukupne vrijednosti 300 tisuća funti - pohvalila se Lara.