Kada se početkom listopada pred saborskim zastupnicima nađe novi prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), nema sumnje da će najviše rasprave izazvati članak koji propisuje vraćanje obavezne članarine za proizvođače hrane.
Tu obvezu koju su propisali Sabor i Vlada kada su 2009. osnovali HPK ukinuo je prethodni ministar Tihomir Jakovina 2012., obrazloživši svoju odluku skidanjem nepotrebnog parafiskalnog nameta za ionako opterećene seljake.
No, za HPK je Ministarstvo ipak izdvajalo 500.000 kuna godišnje, što je čelništvu komore bilo dovoljno za održavanje hladnog pogona u suradnji sa Savjetodavnom službom. Novi ministar Tomislav Tolušić u takvom je financiranju komore novcem iz državnog proračuna vidio sukob interesa, jer obrtnici svoju članarinu plaćaju HOK-u, poduzetnici HGK, udruženjima koja štite njihove interese u dijalogu, pa i kritici nadležnih ministarstva.
Strateški problemi
- HPK ne smiju financirati porezni obveznici, jer nije osnovan da služi građanima RH, poreznim obveznicima, nego mu je zadaća raditi na zaštiti dugoročnih interesa hrvatskih poljoprivrednika, i to komunicirajući sustavno s resornim ministarstvom, Vladom i Saborom. HPK kroz svoje ustrojstvo treba okupiti sve relevantne lokalne udruge poljoprivrednika, jer nije moguća kvalitetna komunikacija ni o dnevnim, a kamoli strateškim problemima s više od 1000 udruga - naglašavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Nakon javne rasprave i e-savjetovanja nijedna udruga poljoprivrednika nije uputila nikakav komentar na zakon, niti je osporila ijedan članak. Osim Hrvatske udruge poljoprivrednika Tihomira Jaića, člana SDP-a, za kojeg se ne zna koga uopće predstavlja i koliko ima članova.
‘Odvjetnik’ poljoprivrede
Mato Brlošić, aktualni predsjednik HPK, kaže kako se bez razloga najviše priča o članarini, a ne o koristima koje bi članovi imali od HPK.
- HPK je 2014. primljen u punopravno članstvo krovne udruge europskih poljoprivrednika COPA-COGECA, gdje plaćamo godišnju članarinu od gotovo 50.000 eura. To nam je otvorilo opciju sudjelovanja u svim radnim tijelima gdje se preispituje ukupna agrarna problematika, ali i sudjeluje u kreiranju zajedničke poljoprivredne politike EU. Nijedna udruga poljoprivrednika iz RH nije u europskim asocijacijama samostalno uključena, što također svjedoči da poljoprivreda definitivno treba svog ‘odvjetnika’ u tijelima EU, a to već radi HPK - kaže Brlošić.
Bez dvostrukog plaćanja
Iz Ministarstva ističu kako odluku o visini članarine ne donosi ministar poljoprivrede, ni premijer ili netko treći, nego isključivo članovi kroz statut HPK.
- Poljoprivrednici sami odlučuju hoće li ona iznositi 5, 6 ili više kuna mjesečno. Obvezu plaćanja imat će samo ona obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) čija godišnja vrijednost prelazi 21.000 kuna, a takvih je tek trećina među 165 tisuća registriranih OPG-ova. Obrtnici ostaju u obvezi prema HOK-u, a trgovačka društva kod HGK, navode iz Ministarstva.
Dakle, ne bi bilo dvostrukog plaćanja članarine, obavezu bi imalo oko 60.000 OPG-ova, a prosječna članarina ne bi trebala biti veća od stotinjak kuna. Brlošić kaže kako bi se u HPK zaposlili profesionalci, agrarni stručnjaci i odvjetnici koji poznaju EU zakonodavstvo i znaju strane jezike. Slična je situacija i u petnaestak članica EU koje imaju slične komore, a najaktivnije su one u Austriji, Francuskoj, Mađarskoj, Sloveniji...
Upravo to pomanjkanje stručnosti u HPK bila je glavna primjedba nekoliko udruga pri najavi novog zakona o HPK. Iz Udruge OPG-Život često su isticali da njihovi članovi ne vide koristi od članstva u HPK.
- Nikad nismo bili protiv poljoprivredne komore, samo smo tražili da vidimo njihov program te ima li njihovo vodstvo dovoljno stručnosti za opseg posla koji najavljuju - rekao je Miroslav Kovač, tajnik OPG-Život.
Zastupanje interesa
I Marijo Puškarić, jedan od najuspješnijih proizvođača povrća iz Kaniške Ive pokraj Garešnice, nema ništa protiv uvođenja članarine jer, kaže, od plaćanja velike članarine u HOK-u nema prevelike koristi. - Ako bi u HPK bili ozbiljni profesionalci koji mogu kvalitetno zastupati interese proizvođača hrane u Zagrebu i Bruxellesu, vrlo bih rado prešao iz HOK-a u HPK - kaže Puškarić.
Svi zainteresirani za rad HPK ove će godine imoći sudjelovati u izboru novog članstva, a za drugi mandat na mjestu predsjednika kandidaturu je već najavio M. Brlošić.