SAMO 'PR TRIK?'

PROPAST VLADINIH MJERA ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA PREZADUŽENIH GRAĐANA Svaki treći od 20.987 deblokiranih za nekoliko mjeseci opet je bio u blokadi

Zagreb, 230718.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic dao je izjavu za medije u Banskim dvorima na temu paketa zakona koji se odnosi na smanjenje broja blokiranih gradjana. U njegovom drustvu su bili predsjednik FINE Drazen Covic sa zamjenicom Vinkom Ilak i ministri Zdravko Maric te Drazen Bosnjakovic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX

Andrej Plenković i Zdravko Marić

 

Svakom trećem prezaduženom građaninu kojemu je Fina odblokirala račun pa su mislili da mogu odahnuti, već je za nekoliko mjeseci stigao hladan tuš u vidu obavijesti da su ponovo blokirani.

Od 5. kolovoza prošle godine, kada je počela primjena Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima prema kojem se uvela obustava ovrhe dulje od tri godine ako vjerovnik nije uspio ništa naplatiti u zadnjih šest mjeseci, pa do 31. srpnja ove godine, Fina je deblokirala 20.987 građana čiji je dug iznosio 900 milijuna kuna. No, u istom su razdoblju ponovo blokirali čak 32 posto deblokiranih, odnosno njih 6725, čiji dug iznosi nešto više od 374 milijuna kuna (od čega na kamate otpada 130 milijuna).

Ovi podaci idu u prilog tvrdnjama kako se deblokadama računa prema Zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima ne rješavaju problemi blokiranih građana, niti ih se oslobađa troškova ovrhe, nego se samo postiže statistički efekt i podiže ukupni trošak ovrha jer se ovrhe pokreću iznova, čim se pojave kakva sredstva na računu. Poskupljenju pridonosi to što ovrhovoditelj mora ponovo, i to unaprijed, platiti trošak pokretanja nove ovrhe, no trošak se na kraju naplaćuje od dužnika.

Konfuzija

Podaci o svakom trećem deblokiranom građaninu koji se ponovo našao u blokadi stavljaju u novi kontekst i podatke s kojima se premijer Andrej Plenković pohvalio na jednoj od posljednjih sjednica Vlade prije ljetne stanke u srpnju. Vlada je tada usvojila prijedlog novoga Ovršnog zakona kojim se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vraćaju na sud i pritom se pohvalila kako uspješno rješava problem blokiranih. Premijer je novi Ovršni zakon predstavio kao četvrti po redu zakon koji Vlada predlaže u rješavanju problema blokiranih građana. Podsjetio je kako su već ranije doneseni Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o stečaju potrošača, te iznio podatak da je samo njihovom primjenom broj blokiranih građana smanjen s 325 tisuća na 259 tisuća građana, a iznos sredstava s 43,37 milijardi na 16,63 milijarde kuna.

Odmah nakon objave te informacije stručnjaci upućeni u problematiku ovrha pitali su se radi li se doista o smanjenju potraživanja ili je riječ o potraživanjima koja su se prestala izvršavati na Fini. Upozorili su da ta potraživanja ne moraju biti otpisana nego bi se moglo raditi o prestanku izvršavanja na Fini pa dugovi i dalje postoje, što stvara konfuziju u gospodarstvu.

Da se radi o scenariju prelijevanja “iz šupljeg u prazno” tvrdi i čitatelj iz Rijeke koji nam je, ponukan tvrdnjama koje je premijer iznio u srpnju, ispričao svoje iskustvo s Vladinim mjerama pomoći blokiranima.

- Nažalost, ta je mjera očito bila samo PR trik jer sam ponovo blokiran, i to samo nekoliko mjeseci nakon što sam deblokiran - rekao je Riječanin koji je za vrijeme krize ostao bez posla, osnovao je svoju firmu i pokušao preživjeti, ali nije imao toliko posla i zarade da bi mogao plaćati sva davanja te je državi ostao dužan porez. Blokirala ga je Porezna uprava zbog nešto više od 60.000 kuna duga. Kako je bio u blokadi dulje od tri godine, a zadnjih šest mjeseci Porezna uprava nije uspjela ništa naplatiti, Fina ga je u prosincu prošle godine obavijestila da mu je račun deblokiran.

Ponovo je počeo disati, a deblokada mu je omogućila da prihvati honorarni posao na jednom projektu koji traje dulje vrijeme. No, već je za nekoliko mjeseci ponovo blokiran. Obraćao se Poreznoj upravi s molbom da mu prolongiraju otplatu duga kako bi mogao završiti projekt i zaraditi novac s kojim će riješiti svoje obaveze. Prošao je sve instance u Poreznoj upravi, ali niti jedna nije imala sluha.

Bolje rješenje

- Trebalo bi vidjeti kako je Ministarstvo financija pod čijom je nadležnosti Porezna uprava instruiralo porezne birokrate da (ne)blokiraju tek odblokirane građane jer su nas ovim državnim sadizmom doveli do još većih i nerješivih problema... Naravno, nitko ne bježi od svojih dugovanja, a moja su isključivo spram države, već traži zdravorazumsko rješenje kako ih podmiriti i ostati po mogućnosti živ - rekao je deblokirani, pa opet blokirani građanin o svom iskustvu s Vladinim mjerama.

Fini smo uz pitanje o točnom broju deblokiranih, pa ponovo blokiranih građana od kada je na snazi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima postavili i načelno pitanje o učincima toga zakona. U odgovoru su naveli da je stupanjem na snagu toga zakona Fina za 225.322 ovršenika djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrhu na novčanim sredstvima, a iznos ukupnog duga koji je Fina prestala izvršavati iznosi 49,4 milijarde kuna.

(De)blokirani u brojkama

20.987 građana deblokirano od 5. kolovoza 2018. do 31. srpnja 2019.

897,5 milijuna kuna iznosio je njihov dug od toga (538 milijuna kuna glavnica, a 359,4 milijuna kamate)

6725 građana ponovno je blokirano nakon deblokade

373,6 milijuna kuna iznosio je njihov dug (244,2 milijuna kuna glavnica, 129,3 milijuna kamate)

Tko najviše pokreće blokadu deblokiranih?

Ponovno pokretanje ovrhe, odnosno blokadu deblokiranih građana najčešće pokreću pravne i fizičke osobe (Fina ih navodi kao ostale ovrhovoditelje). Na drugome mjestu onih koji deblokirane vraćaju u blokadu je Republika Hrvatska (pritom je Porezna uprava privilegirana jer za razliku od ostalih ne plaća troškove ovršnog postupka), na trećem su telekomunikacijske kompanije, na četvrtom javne ustanove, a banke i kreditne institucije tek su na petome mjestu.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo