FALI PROFESORA

'PROVODIT ĆEMO REFORME, A S KIM ĆEMO RADITI?' Eskalacija problema u hrvatskim školama, ravnatelji ponavljaju natječaje po 6-7 puta, nitko se ne javlja

CROPIX

 

U školama upozoravaju na eskalaciju problema koji osjećaju godinama. Sve teže dolaze do profesora fizike, matematike, kemije i informatike. Situaciju im otežava manjak profesora ovih struka na Zavodu za zapošljavanje. U ponudi burze najbrojniji su razredni učitelji, nastavnici tjelesnog, profesori filozofije i povijesti, ali ne i prirodnjaci. Natječaje za njih ponavljaju po nekoliko puta, pogotovo kada je riječ o radnome mjestu na određeno vrijeme.

- Polako nestaju nastavnici STEM područja. Odlaze u realni sektor, u kojem dobivaju dvostruko veće plaće. Kada raspišemo natječaj na određeno, bez obzira na koju duljinu, fizičara i matematičara de facto je nemoguće naći. U skoroj budućnosti ostat ćemo bez tog kadra. Moramo biti svjesni da dobrog školstva nema bez dobrih nastavnika - upozorava Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga. Riječ je o jednoj od najvećih škola u Zagrebu, koja od jeseni prelazi na rad u jednoj smjeni. Učenika ima, no sve teže dolaze do zamjene za profesore na bolovanju ili porodiljnom. Profesora fizike tražili su dva mjeseca. Pritom je, upozorava Stić, stvarno stanje vidljivo u školama izvan većih gradova, gdje se natječaji za profesore ponavljaju po šest, sedam puta.

Natječaji bez odaziva

- Zadnji je trenutak da se napravi dobra mreža škola i da plaće učitelja ne idu gore sramotnih tri posto nego 20, sa svim odgovornostima koje slijede iza toga - poručuje Stić. Saša Kolombo, ravnatelj Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu potvrđuje - te se struke u Dalmatinskoj zagori traže baterijom. - Fizika, matematika, kemija, biologija, informatika, sada je počelo i s hrvatskim jezikom, sve postaje upitno. Problem mi je bio pronaći i pedagoga. Nema ih u županiji, a mnogi ne žele putovati 45 minuta - kaže Kolombo. U školi u Strizivojni ravnatelj Andro Mršić imao je, kaže, sreću.

- Kolegica iz Zagreba prihvatila je preseliti se k nama. Riječ je o geografiji i taj sam natječaj ponavljao triput. Stvarno je pohvalno što je odlučila doći, i to na nepuno radno vrijeme - kaže ravnatelj. Ubuduće očekuje probleme s nastavnicima informatike i stranih jezika, pa se pita - Provodit ćemo reforme, a s kim ćemo raditi? Struke neće biti.

Mršićev je prijedlog da se dopusti svim učiteljima razredne nastave s pojačanim predmetom i položenim stručnim ispitom da predaju u predmetnoj nastavi. Po njemu, oni bi mogli biti ravnopravni čistoj struci.

Problem plaće

- Moramo se pomiriti s tim da onaj tko je završio FER ili PMF neće raditi u školi za 5000 kuna. Sada o tome treba govoriti, da se stvari ne bi raspale za pet godina. Ako tražite čovjeka na neodređeno vrijeme, možda ga još možete naći, no kada je riječ o kraćem roku za zamjenu, tu smo u debelom problemu. Uzeli smo nedavno na kraći rok za zamjenu jednu kolegicu, a potom su me roditelji, nezadovoljni njezinim radom, optužili da sam ju primio preko veze. Komično mi je to izgledalo, jer ta je kolegica bila jedina koja se javila na natječaj - objašnjava ravnatelj zagrebačke V. gimnazije Tihomir Engelsfeld.

Strukovna škola Virovitica trenutačno traži profesora informatike na neodređeno vrijeme. - Vidjet ćemo, nadamo se... Nedavno smo tražili profesora matematike na zamjeni, matematika je svuda problem - slaže se ravnateljica Pavica Biondić-Ivanković.

Anita Holub iz Obrtničke škole u Slavonskom Brodu kaže da su prije dvije do tri godine na natječaju za profesora hrvatskog konkurirala 44 kandidata, a sada je dobila pet prijava. Za dvije godine očekuje odlazak nekoliko profesora u mirovinu, a tada i probleme. Za razliku od zdravstva ili visokog obrazovanja, u školstvu nema mogućnosti produljenja rada nakon 65 godine. Točnije, učiteljima prestaje ugovor o radu istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina. Po Zakonu o odgoju i obrazovanju, rad na radnom mjestu učitelja ili nastavnika ne može se produljiti.

Da problem deficita STEM struke u školama nedavno je upozorila i ministrica Blaženka Divjak. Na upit kolika je potražnja za nastavnicima deficitarnih struka i koliko ih je ukupno zaposleno u školama, u Ministarstvu obrazovanja nemaju odgovor.

Bez podataka

- Zbog nepropisanog jedinstvenog načina unosa podataka o radnim mjestima u COP-u nemamo podatak o broju učitelja u osnovnim školama i broju nastavnika u srednjim školama po predmetima, nego ukupan broj nastavnog osoblja koji obuhvaća učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama, odnosno nastavnike i stručne suradnike u srednjim školama. U planu je izrada šifrarnika radnih mjesta koji bi se trebali implementirati u aplikaciju COP-a, što bi onda u konačnici MZO-u omogućilo dobivanje podataka o broju učitelja pojedinih nastavnih predmeta - odgovaraju iz MZO, uz dostavu podataka o broju učitelja.

Po njima, sustav u posljednjih pet godina bilježi pad broja djece i rast broja nastavnika. U osnovnim školama u studenome 2014. bilo je zaposleno 33.466 odgojno-obrazovnih radnika, a u studenome 2018. njih 1201 više. U srednjim školama 2014. radilo je 18.895 nastavnika, 419 manje nego 2018.

Na ukupnoj razini svih zaposlenih u školama, u osnovnima je njihov broj u pet godina porastao za 1482, a u srednjima za 369.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo