DAO SUGLASNOST

RANKO OSTOJIĆ O SLUČAJU DAVANJA DRŽAVLJANSTVA ELENI POLETAJEVOJ 'Dobio sam prijedlog ne znam više točno kojeg ministarstva i potpisao'

Damjan Tadic, Goran Mehkek / CROPIX

Anka Mrak Taritaš, Ranko Ostojić

- Ime gospođe Poletajeve u trenutku potpisivanja suglasnosti za dodjelu hrvatskog državljanstva nije mi značilo ništa. Kasnije mi je to ime postalo poznato.

Za njezin prijem u državljanstvo dobio sam obrazloženi prijedlog ministarstva, ne mogu se točno sjetiti, gospodarstva ili graditeljstva. MUP-ov Odjel za državljanstvo obavio je provjere formalnih razloga za stjecanje državljanstva po članku 12 Zakona o državljanstvu - rekao nam je SDP-ovac Ranko Ostojić, koji je u ljeto 2015., kad je Ruskinja Elena Poletajeva dobila hrvatsko državljanstvo, bio ministar unutarnjih poslova u Milanovićevoj Vladi, pa je potpisao suglasnost o državljanstvu.

Dva detalja

Ovih je dana Večernji list objavio informaciju da je ruska državljanka Elena Poletajeva u srpnju 2015. dobila hrvatsko državljanstvo po privilegiranim uvjetima, prema članku 12 Zakona o državljanstvu. Taj članak omogućava da MUP dodijeli strancu hrvatsko državljanstvo prije ispunjavanja uvjeta koji vrijede za ostale strance ako za to postoji “poseban državni interes”. Obrazloženu preporuku za takvo državljanstvo može dati neko od ministarstava.

Slučaj dodjele državljanstva Eleni Poletajevoj zanimljiv je zbog dva detalja - riječ je o supruzi Maksima Poletajeva, donedavno drugog čovjeka ruskog Sberbanka i mogućeg budućeg čelnika Fortenova grupe, rebrendirane i restrukturirane sljednice Agrokora. Sam Poletajev nema hrvatsko državljanstvo. Drugi zanimljiv moment je vrijeme stjecanja državljanstva - samo godinu dana nakon što je ruski Sberbank 2014. Todorićevu Agrokoru odobrio ogromni kredit od 600 milijuna eura. U javnosti se stoga stvara sumnja da je dodjela državljanstva Eleni Poletajevoj po privilegiranoj proceduri u nekakvoj vezi s izdašnim kreditom Sberbanka Todorićevu Agrokoru. Večernji list je otkrio da je preporuku MUP-u za dodjelu državljanstva Eleni Poletajevoj u ljeto 2015. dala aktualna predsjednica Glasa, tadašnja ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.

Donatorica

Taritaš, međutim, kao i Ranko Ostojić, tvrdi da joj u to vrijeme prezime Poletajev nije značilo ništa. Tvrdi da je Poletajeva od Ministarstva gospodarstva zatražila preporuku kao suvlasnica tvrtke Titan građenje d.o.o.

Mrak Taritaš tvrdi da je preporuku za državljanstvo potpisala nakon što je njezino ministarstvo provjerilo posluje li tvrtka Titan građenje u Hrvatskoj te je li joj poslovanje uredno. Priču s državljanstvom Elene Poletajeve dodatno čini zanimljivom činjenica da je tvrtka Titan građenje dio portfelja kompanija u kojima je osoba zadužena za zastupanje ukrajinsko-hrvatska državljanka Oksana Dvinskij, obiteljska prijateljica obitelji Tomislava Karamarka i jedna od najvećih donatorica HDZ-a iz Karamarkove ere. Imena osoba koje su hrvatsko državljanstvo dobile diskrecijskom odlukom Ministarstva unutarnjih poslova, a na preporuku nekog od ministara, MUP odbija dati novinarima.

SDP-ovac Ranko Ostojić rekao nam je da je Milanovićeva Vlada bila znatno restriktivnija u davanju državljanstva strancima na temelju članka 12 od HDZ-ove tijekom devedesetih. Do 2000., rekao nam je, hrvatsko je državljanstvo na osnovi tog članka dobilo više od 6000 stranaca, a među njima je bilo i bjegunaca od zakona poput Rusa Semjona Mogiljeviča.

Posebni interes

Prema podacima koje je Jutarnji list 2016. godine dobio od MUP-a, od 2000. do 2016. MUP je dodijelio 786 državljanstava strancima zbog “posebnog državnog interesa”. U tom je razdoblju državljanstvo dobilo i 66 ruskih državljana, od čega 14 u mandatu Milanovićeve Vlade.

- Koliko me sjećanje služi, bila je riječ o sportašima, glazbenicima i gospodarstvenicima - kaže Ostojić.

Među 786 stranaca koji su od 2000. do 2016. stekli hrvatsko državljanstvo zbog posebnog interesa za RH, najviše je državljana BiH (287), zatim Srbije i Crne Gore (ukupno 94), Rusije (66), Ukrajine (40) i SAD-a (34).

Preporuke za stjecanje hrvatskog državljanstva MUP-u su u tih 16 godina stizale iz svih ministarstava, ali najviše iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta (214), na inicijativu MUP-a (91), iz Ministarstva kulture (82), Ministarstva branitelja (65), Ministarstva vanjskih poslova (61), Ministarstva obiteljske i međugeneracijske solidarnosti (60) te Komisije za odnose s vjerskim zajednicama (49).


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo