USKORO U SABORU

RASPRAVA O FAŠISTIČKIM SIMBOLIMA SDP, GLAS i IDS će predložiti da 'Za dom spremni' bude kazneno djelo

Bruno Konjevic / CROPIX

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić

 

Raspravu je prije godinu i pol zbog ploče u Jasenovcu zatražio SDP, a sad će ga uspjeti “pogurati” na dnevni red zahvaljujući promjeni Poslovnika

Za najkasnije desetak dana Sabor će morati raspravljati o (ne)činjenju Vlade u vezi s učestalom zloupotrebom ustaškog pozdrava “Za dom spremni”. Riječ je o interpelaciji o radu Vlade koju je još u travnju prošle godine zatražilo 28 zastupnika SDP-a, ali do danas ova točka nije raspravljena.

SDP-ovci smatraju da je prošlo i previše vremena te koriste činjenicu da je u međuvremenu promijenjen Poslovnik Sabora i na raspolaganju im je novi alat kojim će predsjednika Sabora, Gordana Jandrokovića, “prisiliti” na provođenje rasprave o fašističkim simbolima.  Naime, po novom Poslovniku, “predsjednik Sabora će u redoslijed rasprava za sljedećih sedam dana uvrstiti i rasprava će biti provedena za onu točku dnevnog reda koju pisanim zahtjevom zatraži najmanje 30 zastupnika, a u dnevnom redu je najmanje 60 dana”.

Podrška klubova

Prema riječima predsjednika Kluba zastupnika SDP-a, Arsena Bauka, potpisi se prikupljaju, a osim SDP-ovaca interpelaciju podržavaju i zastupnici GLAS-a, te IDS-a.

Na pitanje zašto baš sada, Bauk odgovara da se dosta čekalo s ovom raspravom i tvrdi da oživljavanje interpelacije nema veze s izložbom slika o Vukovaru koju je u Saboru postavio SDP-ov zastupnik Stevo Culej. Među slikama je i ona francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera koji je u odori HOS-a s ustaškim pozdravom “Za dom spremni”.

- Onaj tko bi saborsku raspravu odveo u tom pravcu, promašio bi temu - kazao je Bauk.

U godinu i pol starom zahtjevu za interpelaciju SDP-ovci su kao neposredni povod naveli događaj od 5. studenog 2016. godine u Jasenovcu kada je podignuta spomen-ploča braniteljima pripadnicima HOS-a na kojoj se, u sklopu grba udruge, isticao ustaški pozdrav “Za dom spremni”.

- Imajući u vidu uvredljivost postavljanja spomen-ploča s pozdravom korištenim od strane ustaškog režima u mjestu u kojem se nalazio ustaški logor smrti, zastupnici SDP-a su pred Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav pokrenuli raspravu koja je 14. prosinca 2016. rezultirala usvajanjem Zaključaka u kojima se ističe da postavljanje ove spomen-ploče “vrijeđa žrtve ovog ustaškog logora i sve žrtve ustaškog režima” - argumentirao se zahtjev za interpelacijom.

Odluke vijeća

U zahtjevu se istaknulo i dvije odluke Ustavnog suda iz 2016. godine “koje su sa stajališta pravosudnog sustava otklonile bilo kakve dvojbe oko karaktera pozdrava ‘Za dom spremni’”.  Jedna se odnosila na slučaj Josipa Miljka koji je kao predsjednik HČSP-a organizirao komemoraciju Juri Francetiću u Slunju i pritom izvikivao “Bog i Hrvati, za dom”, te dobio odgovor “Spremni”. Druga se odnosi na poznati slučaj nogometaša Josipa Šimunića.

U međuvremenu je Vlada osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima koje je u veljači ove godine zaključilo svoj rad i dalo preporuke.  Ministarstva su bila zadužena da ih prouče i implementiraju. Od svih preporuka Vijeća do danas je upotrijebljena samo jedna i to u prijedlogu izmjena Zakona o grobljima da se na nadgrobnim spomenicima zabrani veličanje velikosrpske agresije na Hrvatsku.

Prijetnja zatvorom

Bauk kaže da će se SDP-ovoj interpelaciji dodati i IDS-ov prijedlog izmjena Kaznenog zakona iz rujna prošle godine. IDS je predložio da se u Kazneni zakon uvrsti kazneno djelo: “Propagiranje nacističkog, fašističkog i ustaškog režima”.

Kazneno djelo počinio bi onaj tko “propagira slike ili sadržaje fašističke stranke ili njemačke nacionalsocijalističke stranke ili ustaškog pokreta, uključujući proizvodnju, distribuciju ili prodaju robe koja prikazuje osobe, slike ili simbole tih režima ili javno podsjeća na simbole ili geste tih režima”, a za to bi mu prijetio zatvor od šest mjeseci do dvije godine. Zakonski prijedlog IDS-a bio je na očitovanju Vlade, a onda ga je odbila.

Kako će glasati Zdravko Ronko?

Zanimljivo je se da u travnju prošle godine među 28 potpisa SDP-ovaca našlo ime Zdravka Ronka koji je danas u Klubu stranke Milana Bandića, ali nije i njegove kolegice Milanke Opačić koja mu se tamo naknadno pridružila. Među potpisnicima, ali i govornicima je još jedan bivši SDP-ovac - danas nezavisni Bojan Glavašević za kojeg, ako se Bauka pita, nema prepreke da brani interpelaciju.

Inače, Bauk je kao predsjednik Kluba SDP-a od Tajništva Sabora zatražio razmještaj sjedenja u sabornici. Traži da se zastupnici koji su prešli u Bandićev klub (Z. Ronko, M. Opačić) presele među vladajuće, a da se bivši mostovci Vlaho Orepić i Marko Vučetić presele na njihovu stranu.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo