INTERVJU

RAVNATELJ HZMO-a O VLADINOJ MIROVINSKOJ REFORMI 'Ministar Pavić je u pravu, ako referendum prođe, to će nas koštati 45 milijardi'

Zagreb, 240419.
Mihanoviceva 3, HZMO.
Na fotografiji: Josip Aladrovic - ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

Inicijativa “67 je previše” organizira referendum u kojem se zalaže za povratak dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina i za umanjenje penalizacije prijevremenih mirovina.

Inicijativu su pokrenule tri sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata. O konkretnim pitanjima koje postavlja Inicijativa “67 je previše” razgovaramo s Josipom Aladrovićem, ravnateljem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, čiji je tim kreirao analitičke podloge za Ministarstvo rada prilikom rada na mirovinskoj reformi.

Marko Pavić, ministar rada, ustvrdio je kako bi uvažavanje referendumskih zahtjeva u vezi s mirovinskom reformom do 2040. prouzročilo dodatni trošak od 45 milijardi kuna za državni proračun ili smanjenje mirovina za pet posto. Je li taj izračun korektan?

- Mirovinski sustav je sustav dugoročnog karaktera i, da bi se mogle predvidjeti implikacije pojedinih izmjena, treba ih sagledavati s vremenskim odmakom. Stoga smo u projekcijama uzeli razdoblje od dvadesetak godina, odnosno 2040. godinu. Prema projekcijama fiskalnih, proračunskih efekata mirovinske reforme koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019., sveukupni neto proračunski efekti izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o obveznim mirovinskom fondovima (izbor mirovine za osiguranike II. stupa) i Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem u razdoblju 2018. - 2040. iznose pozitivnih 6,7 milijardi kuna. Naime, povećali bi se prihodi državnog proračuna za 52,3 milijardi kuna, a rashodi za 45,6 milijardi kuna. Povećani prihodi projicirani su na osnovi povećanja prihoda državnog proračuna od doprinosa i poreza zbog povoljnog utjecaja reforme na duži ostanak u svijetu rada i kasniji odlazak u mirovinu, te prijenosa sredstava iz obveznih mirovinskih fondova u državni proračun za osiguranike II. stupa koji izaberu mirovinu samo iz I. stupa. Projekcija rashoda pak obuhvaća zakonske izmjene koje donose smanjenje rashoda za mirovine odnosno ubrzanje povećanja dobi za mirovinu, uvođenje jedinstvenog postotka umanjenja prijevremene starosne mirovine od 0,3 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, povećanje dobi za starosnu mirovinu za dugogodišnje osiguranike i drugo, te zakonske izmjene koje uzrokuju povećanje rashoda za mirovine, kao što su dodatak na mirovinu za osiguranike II. stupa, povećanje najniže mirovine, dodani staž od šest mjeseci po rođenom/posvojenom djetetu, povoljnije usklađivanje mirovina, i druge odredbe. Prema projekcijama efekata predloženih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju u okviru referendumske inicijative, negativni fiskalni efekti u razdoblju 2019. - 2040. iznosili bi približno 45 milijardi kuna, jer bi došlo do povećanja rashoda za mirovine za 29,5 milijardi kuna zbog povećanja broja umirovljenika te smanjenja prihoda od doprinosa i poreza za 15,5 milijardi kuna zbog ranijeg odlaska u mirovinu i manjeg broja zaposlenih. Negativni neto fiskalni efekti predloženih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju prema referendumskoj inicijativi značajno bi premašili pozitivne neto fiskalne efekte posljednjih reformskih izmjena s obzirom na to da bi poništili efekte ubrzanja dobi za odlazak u mirovinu, penalizaciju prijevremene starosne mirovine i povećanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu za dugogodišnje osiguranike.

Što kažu vaše kalkulacije kad su u pitanju zahtjevi da pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža i da pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

- Uz navedeno, referendumski prijedlozi poništili bi i efekte mirovinske reforme iz 2014. kojom je uvedeno povećanje dobi za starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina i prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 na 62 godine do 2038. godine, što bi najviše utjecalo na povećanje rashoda za mirovine i smanjenje prihoda državnog proračuna od doprinosa i poreza. Radi ilustracije, u 2030. godini u Hrvatskoj bit će približno 210 tisuća stanovnika u dobi od 61 i 62 te 66 i 67 godina. Prema referendumskim prijedlozima, oni bi mogli dvije godine ranije otići u prijevremenu starosnu mirovinu (sa 60 umjesto 62 godine) odnosno starosnu mirovinu (sa 65 umjesto 67 godina) u odnosu na uvjete prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, što bi značajno i dugoročno utjecalo na kretanje broja umirovljenika i broja zaposlenih, odnosno prihode i rashode državnog proračuna za mirovine.

Ipak, zbog situacije u Hrvatskoj, u kojoj su mnogi radnici pristajali na potpuni ili djelomični rad na crno, pogotovo u teškim fizičkim zanimanjima, bi li se mogao uvažiti prigovor da se za takva zanimanja ipak omogući odlazak u mirovinu sa 65 godina i lakše prijevremeno umirovljenje, makar to zahtijevalo dodatne procedure kako bi se utvrdila “situacija” za svaki pojedinačni slučaj u takvim zanimanjima?

- Što se tiče posebnih zanimanja, u okviru reforme donesen je novi Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, kojim su pokrivena upravo zanimanja o kojima govorite, u smislu povoljnijeg staža i mogućnosti ranijeg umirovljenja. Država, i Zavod kao provedbena institucija, mora pokazati odgovornost prema onima koji nisu niti žele raditi na crno i institutom starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika nagraditi dugotrajno izdvajanje u mirovinski sustav, omogućivši onima s dugim stažem umirovljenje pod povoljnijim uvjetima. Također, od početka godine znatno je proširen krug umirovljenika koji mogu nastaviti primati mirovinu i raditi do polovice punog radnog vremena. Broj umirovljenika koji rade prema ovom modelu od početka godine udvostručio se i danas ih je više od deset tisuća, a s obzirom na to da nam se približava i turistička sezona, očekujemo da će taj broj rasti.

Referendumskom inicijativom traži se i da se prijevremeno umirovljenje vrati na 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju. Koje bi bile posljedice tih promjena na državni proračun?

- Pozitivni neto fiskalni efekti zakonskih izmjena koje su na snazi od početka godine, prema našim procjenama, do 2040. iznosit će 4,7 milijardi kuna, što znači da bi se u slučaju izmjena zakonskih odredbi ti pozitivni neto proračunski efekti poništili.

A kada je u pitanju zahtjev da polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine bude 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, a ne 0,3 posto?

- Prema procjenama Zavoda, pozitivni neto fiskalni efekti važeće zakonske odredbe do 2040. iznosili bi 3,3 milijarde kuna, a tim izmjenama bi se također doveli u pitanje.

Što kažete na prijedloge prema kojima bi, na primjer, za radnike koji su odradili 35 godina staža penalizacija za eventualno ranije umirovljene trebala biti donekle manja u odnosu na one koji imaju manje od 35 godina staža?

- Svaki prijedlog koji ide u smjeru povećanja prava sigurno je dobar ako ne narušava održivost mirovinskog sustava. Tako bi i za prijedlog koji navodite, prije donošenja odluke, trebalo napraviti fiskalnu i provedbenu analizu.

U ostalim referendumskim inicijativama traži se mijenjanje odredaba koje se odnose na pravo na starosnu mirovinu žena, redovnu i prijevremenu. Koji su vaši argumenti za zadržavanje sadašnjih odredaba?

- Ubrzanje izjednačavanja dobi za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce na po četiri mjeseca godišnje do 2040. imat će pozitivan neto fiskalni efekt u iznosu od 13 milijardi kuna. Budući da su zakonske odredbe o izjednačavanju uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce već na snazi u odnosu na posljednje zakonske izmjene, nije jasno zbog čega su se organizatori referenduma upravo sada odlučili i to uvrstiti u referendumsko pitanje. Osnovni cilj mirovinske reforme jest održivost mirovinskog sustava uz zadržavanje i povećanje adekvatnosti mirovina, i to je jedan od osnovnih argumenata za sve pa i ovu izmjenu, a fiskalne analize to potvrđuju.

Kad je riječ o mirovinama po posebnim propisima, koliko se od ukupnog iznosa isplaćuje baš na osnovi tih odredaba, a koliko na osnovi radnog staža? Smatrate li da bi HZMO trebao isplaćivati samo onaj dio mirovina koji se tiče radnog staža, a ostale institucije one dijelove mirovina koje se odnose na statusne odredbe? Zar ne bi na taj način sustav bio transparentniji?

- Kada je riječ o mirovinama ostvarenim prema posebnim propisima, želio bih istaknuti da je većina tih korisnika ostvarila određene godine staža iz rada kada su im uplaćivani doprinosi u mirovinski sustav, i svaki je izračun individualan. Detaljna dubinska analiza tek nam predstoji, ali možemo reći da je prema Financijskom planu HZMO-a za 2019. za isplatu mirovina prema posebnim propisima ukupno predviđeno približno 5,95 milijardi kuna. Za sada naš sustav predviđa model isplate kakav se provodi, a za eventualne izmjene i ocjene čekamo završetak analize.

Dvije ste godine na čelu HZMO-a. Kako ocjenjujete sam sustav, koje su promjene potrebne na organizacijskoj i tehnološkoj razini da sustav bude efikasniji i “otporniji” prema mogućim zloupotrebama?

- U protekle dvije godine započeli smo intenzivnije koristiti sredstva iz fondova EU i upravo je područje razvoja ljudskih potencijala dobilo prioritet. U tijeku je edukacija zaposlenika radi stjecanja novih stručnih znanja i kompetencija, kao i uvođenje modernog sustava za upravljanje ljudskim potencijalima. Projektom eHZMO vrijednim 170 milijuna kuna, koji će se sufinancirati iz programa EU, Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020., planiramo redefinirati postojeće organizacijsko ustrojstvo i predstaviti novi poslovni model Zavoda. Završetkom projekta očekujemo potpunu digitalnu transformaciju poslovanja Zavoda.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo