Predloženi pravilnik o učenicima s problemima u ponašanju u praksi je teško provediv, upozoravaju u školama. Ministarstvo obrazovanja ponovo je osmislilo lijepo rješenje za neke idealne škole, koje rade u jednoj smjeni, stručno su sjajno ekipirane i odlično surađuju s roditeljima i centrima za socijalnu skrb.
Spustite se na zemlju, pogledajte uvjete u školama, pustite papire i za početak osposobite nastavnike za rad s učenicima s problemima u ponašanju, poruka je struke Ministarstvu obrazovanja, koje je jučer pustilo u javno savjetovanje nacrt pravilnika o tretmanu učenika s problemima u ponašanju, odnosno s onima u riziku.
Još jedan pravilnik
Prema pravilniku, učenik koji u školi dobije pedagošku mjeru bit će obavezno uključen u oblik potpore ili stručnog tretmana, koji će se provoditi prije ili nakon redovne nastave, u trajanju od šest mjeseci do godinu dana. Najveći dio odgovornosti za provedbu programa bit će na razrednicima, socijalnim pedagozima i školskim psiholozima. Kako kvalitetno provesti stručni tretman ili program potpore s učenicima koji su tjedan dana na nastavi, a drugi tjedan izvan škole na praksi, jedno je od pitanja.
- Pozdravljam pravilnik. Problem je što je zamišljen za idealne uvjete, no mi imamo učenike koji su osam ili devet sati u školi i svaki drugi tjedan na praksi, pa je formiranje grupa podrške prije nastave ili nakon nje vrlo teško ostvarivo. S ovim pravilnikom sve pada na nas u školama, kojima su nužne konkretne mjere i podrška. Nije lako preuzeti odgovornost za procjenu djeteta. Što kad nam dođe netko tko će procijeniti ono što smo mi procijenili? Tu teren postaje vrlo sklizak - kaže Iva Kovačević, pedagoginja iz Obrtničke škole za osobne usluge u Zagrebu.
Stav Suzane Hitrec, predsjednice Udruge ravnatelja srednjih škola, jest da je školstvo već prenormirano, a pusti pravilnici ne daju rješenje za životne situacije.
- Unatoč silnim pravilnicima, u školstvu imamo sve više problema. U posljednjih nekoliko godina podnijeli smo zahtjeve za izmjenom gotovo svih pravilnika u sustavu - o pedagoškim mjerama, ocjenjivanju, stručnoj spremi nastavnika, izletima... Ne možemo se doista sjetiti koji pravilnik funkcionira dobro, a sada ćemo dobiti još jedan - kaže Hitrec, koja problem vidi u tome što škola ne može utjecati na suradnju s roditeljima.
Dodatni posao
Po Željku Stipiću, predsjedniku Sindikata Preporod i suorganizatoru prosvjeda nastavnika Za škole bez nasilja, nacrt pravilnika je maglovit. Tvrdi da je riječ o proširenoj verziji postojeće i slabo funkcionalne mjere pedagoškog stručnog postupka.
- Ovo jest nešto konkretnije, jer govori da se u stručni postupak s učenikom koji ima ili rizik ili problem u ponašanju radi prije ili poslije nastave, ali će u to izazvati organizacijske probleme u školama. Sav teret i ovdje pada na stručnjake u školama koji nam nedostaju, socijalne pedagoge i psihologe, a razrednike se pri tome ničim ne stimulira - procjenjuje Stipić.