Prihvatiti presudu i misliti na budućnost, ključna je poruka koju u četvrtak prenose sarajevski mediji analizirajući ishod suđenja šestorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine osuđenih pred Haaškim trubinalom zbog ratnih zločina na području Herceg-Bosne.
Najtiražniji list "Dnevni avaz" na prvoj stranici pod naslovom "Potvrđena agresija, okrenuti se budućnosti" navodi kako je bivšim političkim i vojnim čelnicima Herceg-Bosne potvrđena kazna u ukupnom trajanju od 111 godina zatvora te ističe kako je sudskim pravorijekom potvrđeno da je sukob između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) imao karakter međunarodnog oružanog sukoba u kojemu je sudjelovala i Hrvatska.
Osim prenošenja navoda iz presude list se opširno bavi i samoubojstvom Slobodana Praljka u sudnici, navodeći kako je sada ključno pitanje tko i kako mu je dostavio otrov.
"Avaz" svojim čitateljima sugerira kako je Praljkov čin nešto već viđeno i sve uspoređuje s nacističkim ratnim zločincem Hermanom Goeringom koji se nakon izricanja smrtne presude ubio kapsulom cijankalija.
U posebnom komentaru ovaj list konstatira kako je presuda šestorici čelnika Herceg-Bosne važna jer će ostati trajno zapisano sve što je bitno o karakteru rata u BiH.
"Prihvatimo to i nastavimo graditi bolju budućnost u zajedničkoj domovini svih naroda i građana", poruka je sadržana u komentaru.
"Oslobođenje" je svoje čitatelje o ishodu presude i reakcijama izvijestilo pod naslovom "Potvrda zajedničkog pothvata i smrt Praljka", uz isticanje kako je presuda ponovo podijelila Mostar.
Prenoseći suprotstavljene reakcije iz same BiH list opširno citira i komentare iz Zagreba pod naslovom "Hrvatska u šoku zbog haaške odluke".
Ugledni kolumnist ovog lista Gojko Berić navodi pak kako je cijelo suđenje, koje je ostavljalo dojam kako tribunal "jedva čeka da se raziđe", trajno obilježila epizoda s Praljkovim samoubojstvom, koja je nevjerojatan sigurnosni propust.
O samoj presudi Berić kaže kako je ona konačno pokopala Herceg-Bosnu kao projekt etnonacionalističke politike.
Kolumnist "Oslobođenja" primjećuje da je okončanje rada Haaškog tribunala na bizaran način povezalo Hrvate i Srbe koji su se "ujedinili u mrzovolji" prema tom sudu na tragu njegovih presuda Mladiću te Prliću i njegovim suradnicima, a ključ svega je u tome što se uporno odbija priznati odgovornost konkretnih ljudi za stradanja konkretnih ljudi.
"Ako (Mladić) nije odgovoran za njihovu smrt tko je onda odgovoran? Ako Prlić i društvo nisu krivi za konclogore u Hercegovini, za progon, ubojstva i nečovječno postupanje prema bošnjačkom stanovništvu tko je onda kriv? Ali od ljudi koji su i sami sudjelovali u zločinačkoj politici pa je zato i danas brane ne treba očekivati istinite odgovore na takva pitanja", zaključuje Berić.