Iako čišćenje i održavanje zgrada, pranje i peglanje rublja, kao i priprema i posluživanje hrane i pića, ali i prijevoz i zaštita ne spadaju u osnovne funkcije države, u Hrvatskoj za javni sektor te poslove obavlja oko 26.500 ljudi, za što država godišnje izdvaja oko 3,4 milijarde kuna, u što ne ulaze troškovi režija.
To bi se od sljedeće godine trebalo promijeniti. Vlada bi, naime, u svibnju ili lipnju trebala donijeti odluku o outsourcingu, odnosno o izdvajanju pratećih djelatnosti iz državnih skuta i njihovu prepuštanju, preko natječaja, privatnom sektoru. Naravno, pod uvjetom da u Banskim dvorima odbace i druge moguće modele povećanja učinkovitosti pratećih službi, što je izgledno.
VLADA 'Uštedjet ćemo milijarde' SINDIKATI 'Na djelu je đavolski savez poslodavaca i hrvatske Vlade!'
Glavni motiv za outsourcing svakako su uštede, na koje Hrvatsku prisiljava teška proračunska situacija, zbog koje smo se već našli na udaru Europske komisije. Računice HUP-a, primjerice, govore da se izdvajanjem pratećih djelatnosti može uštedjeti od 10 do 30 posto novca koji se sada za njih izdvaja.
Ako bi uštede iznosile i 20 posto, to znači da bi državi, izračunali su u Vladi, godišnje na raspolaganju ostalo oko 700 milijuna kuna više nego sada. A to u situaciji kada se reže na sve strane nije zanemariv iznos.
Outsourcing je već i sada prisutan u nekim djelatnostima, posebice u segmentu zaštite. Ipak, on u Hrvatskoj još nije masovnija pojava: to bi, kako sada stvari stoje, trebao postati od 1. siječnja sljedeće godine. Uz rezanje troškova, outsourcing bi, kažu u Vladi, trebao donijeti i učinkovitije obavljanje pratećih djelatnosti, ujednačavanje sada vrlo šarolikih standarda, bolje poslovne procese i primjenu novih tehnologija i znanja. Outsourcinga bi, barem u početku, bile pošteđene bolnice, za koje u Banskim dvorima procjenjuju da im je već i Master plan prevelik šok. Pratećim djelatnostima u ostalim djelatnostima - od škola, preko javnih institucija i agencija pa do kulturnih i obrazovnih ustanova - izdvajanje djelatnosti sasvim je izvjesno. Pritom bi, rečeno je na jučer održanom skupu o outsourcingu u organizaciji Vlade, radnici i kod novih poslodavaca zadržali postojeća prava.
- Voljeli bismo postići tripartitni sporazum s poslodavcima i sindikatima, kao što je to slučaj u Italiji ili Austriji. Outsourcing je mjera sređivanja stanja u javnom sektoru, koji funkcionira i u drugim zemljama, a postoji, uostalom, i kod nas - rekla je Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade.
U Vladi i HUP-u tvrde da je outsourcing sve prisutniji i u drugim europskim zemljama, kao i da ga preporučuje i Europska komisija. No, u sindikatima mu nisu skloni.
Talijanski sindikat uslužnog sektora: 'Outsourcing je spas za proračun i radnike. Ali treba biti oprezan'
Sindikati u Hrvatskoj opiru se outsourcingu u zdravstvu, izdvajanju djelatnosti higijene i kuhinje iz bolničkog sustava. Sumnjaju da će ta usluga biti dobro obavljena i da će pacijent nastradati.
- Naravno da tvrtke rade za profit, no to ne znači da ne poštuju uvjete definirane natječajnim ugovorom. Kako bi se izbjeglo izlaganje radnika neizdrživom radnom ritmu, treba se primijeniti nacionalni kolektivni ugovor i poštivanje cijene za uslugu. To je važno kad se govori o sektorima ‘intenzivnog’ rada kao što su čišćenje i kuhinja. Pogoršanje usluga može se dogoditi samo ako proces nije napravljen kako treba. Prvo, potrebno je usvojiti jasna zakonska pravila o ugovorima s privatnicima. Drugo, natječaji ne smiju biti raspisani po kriteriju najniže cijene nego po principu ekonomski najpovoljnije ponude.
Naši se sindikati vole pozivati na zemlje koje su se opekle na outsourcingu i vratile se na stari sustav: Engleska, Škotska, Njemačka.. Je li primjer Italije pravilo ili iznimka?
- I u Italiji se u određenoj mjeri razmišlja o povratku na staro, ali jasno nam je koliki bi to bio trošak. Međutim, u Engleskoj, Škotskoj i Njemačkoj druga je priča. Trošak državnog aparata u tim zemljama sam je po sebi niži. Unatoč tome, ni Engleska ne razmatra povratak na stari sustav, već se razmišlja o uvođenju spomenute socijalne klauzule. Tamo su pogriješili jer je nisu unijeli u nacionalni ugovor.
Hrvatska je zemlja u tranziciji; čistačice i kuharice u javnom školstvu i zdravstvu boje se prelaska kod privatnika...
- I u Italiji je rad u javnoj službi sinonim za radnu sigurnost, pri čemu je plaća u javnoj službi u prosjeku viša od one u privatnim tvrtkama. Tijekom godina, strahovi radnika u Italiji otklonili su se kada se definirala zakonska i ugovorna norma za radnike. Hrvatska, kao zemlja koja se približava liberalizaciji tržišta i privatizaciji državnih službi, može iskoristiti iskustva drugih. (Sandra Bolanča)
Šest djelatnosti koje Vlada želi izdvojiti iz proračuna
1. Čišćenje:
Na poslovima čišćenja u javnom sektoru radi 13.763 ljudi, što porezne obveznike godišnje stoji 950 milijuna kuna. Ukupne površine objekata koje očiste iznose 8,9 milijuna kvadrata. Prosječan trošak po satu čišćenja iznosi 39,52 kune, ali postoje razlike od 15,09 do čak 319,24 kune. U Vladi stoga upozoravaju da je nužno ujednačiti standarde, povećati učinkovitost zaposlenih i uštedjeti.
2. Održavanje
Na poslovima održavanja radi 4308 zaposlenih, a njihovi su godišnji troškovi 975 milijuna kuna. U prošloj su godini odradili ukupno 7,3 milijuna popravaka. Popravci su nešto skuplji, a porezne obveznike u prosjeku stoje 133,46 kuna.
3. Pranje i peglanje:
Na poslovima pranja i peglanja radi ukupno 995 zaposlenika koji državu godišnje, bez režija, koštaju 115 milijuna kuna. Prosječan trošak pranja i peglanja po satu iznosio je 55,78 kuna.
4. Priprema hrane i pića:
U javnom je sektoru zaposleno 4493 radnika. Ne računajući režije, njihovi su izravni troškovi 995 milijuna kuna godišnje. Zaposleni na poslovima prehrane godišnje prpreme oko 73,4 milijuna obroka. Prosječan trošak pripreme hrane i pića po satu, izračunali su u Vladi, iznosi 106,40 kuna.
5. Prijevoz:
Javni sektor raspolaže s ukupno 10.013 vozila i 2065 vozača, koji godišnje službenim vozilima prijeđu 373 milijuna kilometara. Bez nabave i najma vozila, izravni godišnji troškovi iznose 280 milijuna kuna. Prosječan trošak usluge prijevoza po satu iznosi 65,10 kuna. U Vladi stoga smatraju nužnim osnivanje Car Poola.
6. Zaštita:
Ukupan broj zaposlenih na tim poslovima je 877, koji godišnje odrade 3,4 milijuna sati. Troškovi zaštite proračun godišnje stoje 81 milijun kuna, plus 41 milijun troškova vanjskih pružatelja. U Vladi vjeruju da već i ti podaci potvrđuju kako
postoje velike mogućnosti za uštede.