Od 50 jedinica lokalne uprave i samouprave, samo njih 11 dobilo je bezuvjetno mišljenje Državne revizije, što znači da u njima nisu pronađene ozbiljnije pogreške u poslovanju. Među gradovima i općinama koje su dobile uvjetno mišljenje, nalaze se i tri od četiri najveća hrvatska grada - Zagreb, Split i Rijeka.
Nakon financijske revizije za 2016., koju je proveo Državni ured za reviziju, Grad Rijeka ponovno je dobio uvjetno mišljenje, a situacija je, manje-više, slična onoj koju je utvrdila revizija za period od 2013. do 2015. Kako se navodi u reviziji, iz prethodnih godina prenesen je manjak prihoda i primitaka u iznosu 246,7 milijuna kuna. Prema nalazu, program mjera za pokriće manjka prihoda nije donesen ni u 2016.
U nalazu je istaknuto da Grad u posljednjih osam godina iskazuje manjak prihoda i primitaka nad rashodima i izdacima – on u tekućoj godini iznosi 254.024 kune i u odnosu na prethodnu godinu je, doduše, smanjen za 12.149 milijuna kuna, ali to je uglavnom radi primljenog kredita i zajma koncem 2016. za tekuću likvidnost u iznosu od 13 milijuna kuna.
Prekršeni rokovi
Kao razlog što je mišljenje uvjetno navodi se, među ostalim, da su dospjele obveze koncem 2016. iznosile 174.742 milijuna kuna te da su u odnosu na stanje početkom godine bile veće za 2,127 milijuna kuna ili 1,2 posto. Grad, navodi se u reviziji, nije poštivao rokove plaćanja prema dobavljačima te su obveze s rokom plaćanja preko 360 dana iznosile 63.644 milijuna kuna i u odnosu na prethodnu godinu bile veće za 8,050 milijuna kuna ili 14,5 posto. Rijeka je i u 2016. zbog problema s likvidnošću koristila okvirni kredit kod poslovne banke u iznosu od 45 milijuna kuna.
Loše vođeni rashodi za održavanje komunalne infrastrukture, porast od 81 posto za ugovore o djelu, financiranje istih udruga iz više programskih aktivnosti, samo su neke od nepravilnost zbog kojih je revizija dale uvjetno mišljenje Gradu Zagrebu. Revizori su uvjetnu ocjenu dali i zbog činjenice da su u gradu u rashode stavili pet milijuna kuna za obnovu Botaničkog vrta, iako su stvarni troškovi bili 1,3 milijuna kuna.
Isto tako tijekom 2016. su zaključeni ugovori o djelu s vanjskim suradnicima za razne poslove i usluge koji se obavljaju u gradskim uredima za gotovo 12 milijuna kuna, što je za 5,3 milijuna kuna više nego 2015. godine.
Revizori smatraju problematičnim i korištenje sredstava proračunske zalihe. Tako je čak 3,2 milijuna kuna dano pojedinim udrugama, iako se proračunska zaliha treba trošiti za posljedice elementarnih nepogoda, ekoloških nesreća i epidemija.
Split je uvjetno mišljenje dobrim dijelom zaradio zbog netransparentnog davanja u zakup poslovnih prostora i javnih površina. Tako je ustanovljeno da pojedini zakupci javnih površina koriste prostore za stavljanje štekata i kioska bez ikakvih ugovora o zakupu. Takvi ugovori, naime, nisu mogli biti sklopljeni jer su zakupci dužni za najamninu, poreze, komunalne naknade, kazne i druge naknade za prethodne godine.
Grad nije poduzeo nikakve mjere da naplati potraživanja. Ugovori o zakupu s pojedinim zakupcima zaključeni su pak isključivo temeljem odluke gradonačelnika.