Više od 250 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje luksuznog turističkog resorta u Sućurju na Hvaru, iza kojega stoji norveški investitor Prime Property Kroatia (PPK), naišao je prije 20-ak dana na nove prepreke. Zbog sumnji na kazneno djelo u slučaj se sada uključilo i Državno odvjetništvo, a zbog opsega i vrijednosti najveće norveške investicije norveški diplomati su od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović zatražili pomoć te je navodno obaviješteno i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Norvežani su već od 2007. godine poslovno prisutni na Hvaru, gdje su kupovali velike parcele zemljišta kako bi pokrenuli projekt koji se službeno zove “Zaljev sv. Juraja”, no stalno su nailazili na probleme zbog ishođenja dozvola, a imali su dubioza s kupovinom određenih parcela. Nedavno su, pak, konačno usvojene izmjene i dopune Plana prostornoga uređenja Općine Sućuraj pa bi projekt, koji u Sućuraj namjerava dovesti svjetske brendove poput Nikki Beacha, mogao i ugledati svjetlo dana.
Tvrtka Gadžina zeta
Međutim, sada se dogodio novi obrat, a ovoga puta ne radi se o problemima s lokalnom administracijom, nego muke Norvežanima zadaje njihov bivši poslovni partner. Riječ je o biznismenu Svetomiru Gadži, kojemu se inače sudi u aferi Bankomat zbog optužbi da je od bivše Uprave HPB-a dobivao neosigurane kredite. Krajem srpnja je iznenada blokiran račun hrvatske filijale norveške tvrtke Prime Property Kroatia, koja je nositelj čitavoga projekta, te su Norvežani obaviješteni da se nalaze pod ovrhom zbog duga od 5 milijuna eura.
Ovrhu nad njima je pokrenuo Gadžin zet, poduzetnik Ivica Tabak, a na osnovi rješenja javnoga bilježnika zagrebački Općinski građanski sud donio je privremenu mjeru blokade računa Norvežana u tom iznosu. No, argumenti zbog kojih je ovrha zatražena jako se neobični, pa su Norvežani sumnjajući da su žrtva prevare protiv Gadže i Tabaka podnijeli prijavu DORH-u. Gadžin odvjetnik Tomislav Zorić pak tvrdi da prevare nema i da su Norvežani dobro znali da imaju dugovanja prema Gadži, odnosno njegovu zetu.
Naime, Gadže je ranije poslovno surađivao s PPK-om, otkupljujući svojim tvrtkama zemljišta na Hvaru, a zatim bi te tvrtke, odnosno zemljište, uz proviziju, prodavao Norvežanima koji su okrupnjavali zemljište potrebno za resort.
Tvrtka Apodis
Posljednja takva transakcija dogodila se 2010., kada je Gadže prodao PPK-u tvrtku Apodis d.o.o. u čijem se vlasništvu nalazio dio zemljišta koje su Norvežani željeli za svoj projekt. Nakon zaključenja posla sve je, barem prema norveškoj strani, ukazivalo da je prodaja sklopljena bez ikakvih repova, te je tvrtka Apodis integrirana u PPK. Međutim, u srpnju ove godine, dakle nešto više od 5 godina nakon prodaje, Ivica Tabak pokreće spomenutu ovrhu nad PPK tvrdeći da mu je Apodis, koji je u međuvremenu postao dio PPK, ostao dužan 5 milijuna eura za poslovne usluge iz ranijega razdoblja.
Tabak to dokazuje dvjema mjenicama iz razdoblja prije prodaje, ukupno vrijednima 37,5 milijuna kuna, koje mu je Apodis, odnosno njegov punac Gadže izdao na osnovi raznih usluga i time opteretio Apodis prije prodaje Norvežanima. Norvežani su reagirali pa je DORH nedavno zaprimio njihovu prijavu u kojoj tvrde da je riječ o krivotvorenim dokumentima napravljenim isključivo da im se uzme novac.
Otvorena potraživanja
Kako nam je neslužbeno potvrđeno, njihovi argumenti temelje se na due diligenceu tvrtke Apodis napravljenom prije nego što su je preuzeli te ugovoru o preuzimanju Apodisa u kojemu je Gadže navodno garantirao da tvrtka nema tereta. Štoviše, prema našim informacijama, čitava tvrtka prodana je Norvežanima za oko 2,5 milijuna eura, a sada ispada da je bila zadužena na pet.
Gadžin odvjetnik pak kaže da je riječ o legalnim potraživanjima te da su Norvežani znali za njih. “Prva cijena za Apodis bila je 18 milijuna eura, a cijena je smanjena na 5 isključivo zbog postojanja ovih otvorenih potraživanja”, rekao nam je Zorić. Za due diligence, na koji se Norvežani pozivaju, Zorić kaže da nikada nije proveden i dovršen, te da Gadže nikada nije potpisao ugovor kojim tvrdi da Apodis nema nikakvih otvorenih potraživanja.
“Prijava DORH-u podnesena je isključivo jer žele pojačati dojam svoje žalbe u slučaju ovrhe, a zaboravljaju da je lažno prijavljivanje kazneno djelo”, zaključuje Zorić koji objašnjava da su mjenice došle na naplatu tek sada zbog toga što je uvjet za njihovo aktiviranje prema ugovoru bila upravo odluka o izmjenama i dopunama Prostornoga plana Općine Sućuraj. Nakon što nisu stupili u kontakt s Norvežanima, odlučili su se na sudski postupak.