Lažnih obećanja, prijevara neslućenih razmjera, nikad isplaćenih plaća za odrađeni višemjesečni rad, krađa dokumenata, ali i prijetnje svih vrsta - svega toga višestruko su se nagledali Hrvati u potrazi za pristojnim zaposlenjem, ali i poslodavci koji se kunu u to da je teško pronaći dobrog radnika, piše Slobodna Dalmacija.
Od legalnog načina prijavljivanja većina ih nije odustala, no razočarani u spori sustav, loše zakone, kompliciranu birokraciju i dugotrajne postupke, svoj bijes i frustracije, savjete, ali i upozorenja drugim naivcima, odlučili su javno posvjedočiti tamo gdje cenzure nema - na društvenim mrežama.
Tako je nastala jedna od sve brojnijih Facebook grupa na istu temu, "Crna lista poslodavaca i djelatnika". Osnovana je u prosincu 2016., a u godinu dana skupila je 39 tisuća članova. Princip je jednostavan - zlostavljani i prevareni radnici, ali i poslodavci, javno svjedoče traume i muke kroz koje su prošli, ukazuju na rupe u sustavu, te dijele pravne savjete. Kako ne bi došlo do blaćenja i lažnih optužbi, osnivač grupe postavio je stroga pravila. Osim politike, zabranjeno je vrijeđanje članova, psovke, kao i poticanje na nasilje.
Svakodnevne prijetnje
Očekivano, s obzirom na veliki broj nevjerojatnih svjedočenja, uglavnom radnika, osnivačima grupe u inbox svakodnevno stižu prijetnje, no, u želji da se sazna istina, oni ne odustaju.
- Svaki pokušaj utjecanja na rad oglasnika preko raznih prijetnji upućenih prema meni neće vam pasti na plodno tlo! Ako mislite da ste me zastrašili s prijetnjama, niste! - uz pravila, prva je stvar koja će vam upasti u oko kada posjetite stranicu.
Nakon toga kreću objave građana, omjer je odmah jasan, na stotinjak prijevara koje su doživjeli radnici ide jedna pritužba poslodavaca. Probleme s kojima se najviše susreću mogli bismo podijeliti u nekoliko skupina. Popriličan je broj onih koji još uvijek biju boj s naplatom sezonskih plaća. Splitske studentice još uvijek nisu dobile honorar za posao hostesa za vrijeme Ultre, a poduža je i lista konoba, restorana i kafića na cijeloj obali koji još uvijek nisu isplatili plaće, neki čak ni prijavili radnike, iako su to obećali.
- Radila sam u restoranu, u centru grada.. Obavljala sam i poslove koji nisu bili na razini ugovora... Svako jutro mijesila sam po šest kruhova ručno, a svaki je težio barem 1,8 kg... I tako puna tri mjeseca do isteka ugovora. Naravno, prvu plaću sam dobila na jedvite jade, a ostalo nikad vidjela - svjedoči jedna građanka, a drugi su još transparentniji pa su objavili čitave prepiske s poslodavcima.
- Restoran u Zaostrogu, oprez! Nisu nam isplaćene plaće za sedmi, kao ni za osmi mjesec. Kao što vidite, čovjek je patološki lažljivac i (da oprostite na izrazu) obično govno. I prijavila sam inspekcijama, ali čini se da od toga nema ništa. Obratite pozornost na datume u porukama. Ovo objavljujem samo da se netko drugi ne zezne i ode raditi kod njega - stoji uz desetak fotografija koji pokazuju pusta, po svemu sudeći lažna pravdanja poslodavaca. Zbog loših iskustava sve veći broj građana odlučuje se na odlazak u inozemstvo.
Rad u inozemstvu
- Nedavno sam objavio post o poslodavcu koji me nije isplatio. Dok sam danima ganjao inspektorate koji se kunu kaznama do bola, radio sam kod drugog poslodavca. I gle ti to, ni ovaj ne plaća. Svi su pomalo odlazili, i to bez novca. Ostao sam još mjesec dana i svakodnevno slušao laži. Nije me toliko bilo briga za novce, ni za platne liste, koliko do toga da smradu objasnim kako medalja ima dva lica. I opet prijava, potpisana. Znam samo da ja nisam ovca za šišanje, spakirao sam stvari i pravac Njemačka - svjedoči još jedan građanin. No, ni uglađena Europa mnogima se nije pokazala kao nužno bolja opcija. Ako je vjerovati objavama, sve je više agencija i poslodavaca koji vabe ljude za rad u inozemstvu, uglavnom na baušteli, no plaća i uvjeti ni približno ne odgovaraju dogovorenom. Jedan od primjera je tvrtka iz Sesveta.
- Ne nasjedajte slučajno na njihovu priču. On je iz Srbije, a ona iz Hrvatske. Svako malo traže djelatnike i to po pedeset zidara, armirača, molera... Dogovorili smo se da će plaća biti početkom mjeseca, no nema ni plaće, ni osobne dokumentacije koju sam priložio prilikom zaposlenja. Kada ih zovem i pitam za uplatu, vele da ne s.ru novac. I da će uplatiti kada budu mogli. Toplo preporučujem da ne nasjedate na njihove priče - samo je jedno od loših svjedočanstava.
- Na razgovoru vlasnik kaže da si prijavljen u Hrvatskoj na neto plaću od pet tisuća kuna, a ostatak od tisuću i pol eura na ruke. Ništa od toga kada dođete u Njemačku. Ljudi su radili za dvije tisuće i četiristo kuna za mjesec i pol. I to je sve. Ne nasjedajte, tip je muljator! - potresna je i priča o prevarantu koji je u dvadeset dana zeznuo petnaest radnika, a čistačice u Berlinu je preko noći izbacio, bez novca i papira, na ulicu. Najčešće ne odgovara ni dogovoreni smještaj, pa u dvosobnom stanu boravi i dvadesetak ljudi, ponekad bez kuhinje i tople vode. Sve je više i onih koji na crno uzimaju proviziju za pronalazak posla u inozemstvu.
- Može li se nekog prijaviti i gdje, jer su očito mupovski zaštićeni, za rad na crno?? Naime, ona uzima na crno 200 eura za pronalazak posla... Suprug joj pak štanca po 35 eura za dovoz u Italiju, riječ je o njegovateljicama. Znam da nas je masa na crno, ali samo pitam. Jer ću prijaviti ovakav bezdušni bezobrazluk - na društvenim mrežama se dijele i uspjesi, primjerice kada inspektorat rada zaključi slučaj u korist oštećenog.
Nevjerojatne situacije nabrajati bismo mogli unedogled, od skidanja s plaće za svaku razasutu žlicu Cedevite, do prijave radnika koji traži svoja prava policiji zbog remećenja javnog reda i mira. Sve što smo u ovom tekstu nabrojili posvjedočeno je u proteklih mjesec dana. Naravno, ovakve grupe ostavljaju prilično prostora i za osobne, neobjektivne obračune. Ipak, nemoguće je osporiti da je kršenje radnih prava u Hrvatskoj česta pojava, koja opstaje po principu "ne možete me toliko kazniti koliko ja mogu prevariti sustav". Dobar dio građana se i boji, nije dovoljno hrabar ili informiran pa ni ne pomišljaju na inspekciju, no, prijava inspektoratu ipak ima. U 2106. godini inspektori rada obavili su 43.872 inspekcijska nadzora.
- Inspektori rada prioritetno obavljaju inspekcijske nadzore po podnescima radnika, radničkih vijeća, sindikata, poslodavaca, inspekcijskih službi. Čak 35.723 inspekcijska posla obavljena su u području radnih odnosa te 8149 inspekcijskih poslova u području zaštite na radu. Najčešće se predstavkama ukazivalo na povredu propisa o radnom vremenu, odmorima, zapošljavanju, neisplati plaće i nedostavljanju radnicima obračuna plaće propisanog sadržaja, zaštiti na radu - kazali su za Slobodnu Dalmaciju u nadležnom Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, napominjući kako su na njihovim internetskim stranicama objavljena sva izvješća o radu Inspektorata rada, kao i adrese ustrojstvenih jedinica Inspektorata rada te načini podnošenja prijave inspektoru rada. Uz takav detaljan vodič bilo bi zaista šteta ne prijaviti nepravilnosti.