NAJRANJIVIJI

ŠKOLA POČINJE ZA PET DANA, A MINISTRICA DIVJAK JOŠ NIJE ODOBRILA RAZREDE ZA DJECU S TEŠKOĆAMA Ravnatelji: 'Čekamo, imamo sve što treba...'

Split, 270819.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blazenka Divjak danas je u Splitu odrzala radni sastanak sa skolskim ravnateljima splitsko dalmatinske zupanije.
Na fotografiji: ministrica znanosti i obrazovanja Blazenka Divjak.
Foto: Paun Paunovic / CROPIX
CROPIX

Za novu školsku godinu Ministarstvo znanosti i obrazovanja primilo je više od 4542 zahtjeva za odobravanjem pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju.

Zahtjeve su uputili osnivači škola i, dio njih, udruge. Iako nova školska godina počinje u ponedjeljak, postupak izdavanja suglasnosti još nije završen, unatoč požurnicama koje Ministarstvu šalju pojedini osnivači škola, kao i molbama roditelja.

Paralelno, škole čekaju odobrenja za početak rada posebnih razreda za djecu s teškoćama. Ukupno, na razini Hrvatske, takvih je zahtjeva predano za 36 crazreda.

Riječ je o razredima za učenike s lakšim i umjerenim intelektualnim teškoćama, kao i učenike s teškoćama koji ugrožavaju svoju i tuđu sigurnost. Takvi su razredi mali, broje od troje do najviše osmero učenika.

TRAŽE OD VELJAČE

Grad Zagreb od Ministarstva je još u veljači zatražio suglasnosti za pomoćnike u nastavi za 388 učenika s teškoćama. Do lipnja im je Ministarstvo izdalo suglasnosti za 59 učenika, tvrde u Gradskom uredu za obrazovanje, odnosno za samo 15-ak posto zahtjeva. Ured je zato poslao požurnicu u kojoj prozivaju Ministarstvo zbog tromosti.

“Tromost Ministarstva po pitanju izdavanja suglasnosti za uključivanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika u pitanje dovodi uspješnu integraciju učenika s teškoćama, njihovo pravo na primjerene programe i oblike pomoći u školovanju te pravo na potpuni pristup obrazovanju”, stoji u pismu koje je ministrici Blaženki Divjak 10. lipnja uputio Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, da bi krajem srpnja poslao požurnicu.

U njoj je upozorio da ako škole ne dobiju potrebnu suglasnost za otvaranje posebnih razreda, kao i suglasnost za zapošljavanje pomoćnika, dovest će se u pitanje primjereno školovanje učenika s teškoćama.

Osim suglasnosti za pomoćnike, čije zapošljavanje plaća Grad, osam škola u Zagrebu čeka odobrenje Ministarstva za otvaranje posebnih razreda za učenike s teškoćama.

- Mi smo u pozitivi, nadamo se da će suglasnosti za posebne razrede stići, čekamo, jer imamo svu potrebnu dokumentaciju i osiguranu opremu za početak rada - kažu nam ravnatelji.

U Ministarstvu odgovaraju - žurno i s posebnom pozornošću rješavamo predmete.

ŽURNO RJEŠAVANJE

Dosad su, kažu, na razini Hrvatske primili 36 zahtjeva za ustroj novih posebnih razreda. “U postupku rješavanja je 16 suglasnosti, za deset zahtjeva tražena je dopuna, a za njih deset procijenjeno je da ih nije moguće odobriti.

Zahtjeve osnivača za dobivanjem prethodne suglasnosti za uključivanje pomoćnika u nastavi Ministarstvo još uvijek prima i žurno ih rješava”, pišu u odgovoru.

U prvome krugu odobravanja dali su prethodnu suglasnost za 3500 učenika koji bi trebali dobiti pomoćnike, a više od 500 ih je odbijeno, nakon čega je, tvrde, ministrica Blaženka Divjak formirala posebno povjerenstvo za procjenu zahtjeva, kako bi bili sigurni da će svi kojima su pomoćnici uistinu potrebni, tu pomoć i dobiti.

Povjerenstvo je ponovo pregledalo te zahtjeve i predložilo suglasnost za 315 od 545 zahtjeva. Za 188 učenika uskraćena je suglasnost za dobivanje pomoćnika, a za 42 ih je tražena dopuna dokumentacije.

Što se tiče zagrebačkih škola i posebnih razreda, navode kako su uvažili požurnicu, zahtjevi su u postupku procjene, pri čemu je u nekim dokumentima utvrđen nesklad između utvrđene teškoće učenika i određenog primjerenog programa.

OSJETLJIVOST ODLUKE

Na pitanje hoće li škole otvoriti predviđene razrede od 9. rujna, ne preciziraju odgovor, već skreću pozornost na osjetljivost odluke: “U posebnom razredu učenik s teškoćama ima poseban kurikulum, uključujući i izostanak nekih nastavnih predmeta. Jasno je da iz takvog oblika obrazovanja nije moguć prijelaz u redovan oblik te da su učenikove mogućnosti izbora zanimanja smanjene, odnosno moguć je upis tek u pomoćna zanimanja.

Konkretno, to znači da učenik nikada ne bi mogao ostvariti uvjete za otvaranje svog cvjećarskog obrta ili autolimarske radionice. Zbog toga, a s jasnom opredijeljenosti Ministarstva za inkluziju i jednakopravnost svih učenika, ovaj oblik obrazovanja treba određivati s posebnom pozornošću i u potpunosti osviješteno što takav oblik znači za učenikovu budućnost”.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo