U krugu Škorinih suradnika, kako je objavio Jutarnji list, predlažu da svaki od zastupnika koji na neovisnoj Škorinoj listi osvoji saborski mandat potpiše osobnu bjanko-zadužnicu.
Njome bi se svaki zastupnik unaprijed obvezao da će u slučaju pretrčavanja u drugu stranku tijekom saborskog mandata Škorinoj listi isplatiti četverogodišnju zastupničku plaću. Ideja je izazvala dosta rogoborenja među desnim strankama koje se nastoje okupiti pod Škorinim kišobranom i zajednički nastupiti na parlamentarnim izborima. Je li, međutim, ta vrsta osigurača, kojem je zadaća štititi Škorin politički projekt od prebjega, u skladu s Ustavom s obzirom na to da po Ustavu mandat pripada zastupniku, a ne političkoj stranci ili listi na kojoj je izabran u Sabor?
Slični pokušaji
Ugledni sveučilišni profesor ustavnog prava i jedan od pisaca Ustava, Branko Smerdel, podsjeća da je problem pretrčavanja saborskih zastupnika iz jedne stranke u drugu stari problem u našoj politici te da je već bilo sličnih pokušaja stranaka da ga različitim bjanko-ugovorima spriječe. Međutim, ideje o potpisivanju bjanko-ugovora sa zastupnicima čiji je cilj spriječiti njihovo pretrčavanje u druge stranke su neustavne, tvrdi Smerdel. Podsjeća da prema Ustavu građani na izborima zastupnički mandat povjeravaju pojedincima - zastupnicima, a ne političkim strankama ili neovisnim listama na kojima su izabrani. Prvi članak Ustava, ističe Smerdel, kaže da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu te da narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Ustavnopravni stručnjaci su, podsjeća taj profesor ustavnog prava, ovakve pokušaje već prodiskutirali i riješili. Smerdel podsjeća da je pokušaja potpisivanja bjanko-ugovora s budućim zastupnicima kako bi se spriječilo njihovo pretrčavanje 2003. bilo u HNS-u, a zatim i u HSP-u u vrijeme kad je ta stranka bila u usponu.
- I jedni i drugi bili su jako ljuti kad ih je ustavnopravna struka upozorila da bi takva praksa bila protuustavna - kaže Smerdel.
- Od Katedre za ustavno pravo u vrijeme Sanaderove Vlade čak je bilo zatraženo mišljenje o pokušajima kažnjavanja zastupnika HSP-a koji bi nakon izbora u Sabor pokušali napustiti stranku. To sam mišljenje kao voditelj Katedre i potpisao - kaže Smerdel.
- Sve vrste bjanko-ugovora o financijskom kažnjavanju zastupnika koji napuste stranku ili listu na kojoj su izabrani, bili bi, prema mojem mišljenju, pravno nevaljani. Političke stranke i neovisne liste mogu svojim statutima i kodeksima propisati da takve zastupnike izbace iz stranke ili liste, ali iz Sabora ih ne mogu izbaciti - ističe Smerdel. Napominje da su masovna pretrčavanja iz stranke u stranku nakon izbora u Sabor, kao i ovakvi pokušaji da se oni spriječe, izraz patologije našeg političkog života.
Slobodni mandat
Sličan odgovor dobili smo i od izvanrednog profesora na Katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Đorđa Gardaševića.
- Takvo što bilo bi apsolutno neustavno. U hrvatskom političkom sustavu zastupnici nemaju imperativni, nego slobodni mandat. To znači da ih se ne može opozvati prije isteka mandata zbog promjene političkog stajališta, promjene stranke ili liste na kojoj su izabrani u Sabor ili nekog drugog razloga. Zastupnička plaća je novac koji pripada zastupniku. Kad bi zastupnik s kreatorom izborne liste dogovarao neku ugovornu financijsku kaznu, to bi bilo ustavno neodrživo - tvrdi Gardašević.