Među prijedlozima Vladinih mjera poreznog rasterećenja građana našla se i ona o smanjenju cijene pretplate za HRT. Izravan poticaj za taj prijedlog stigao je od Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) po kojemu bi 315 tisuća građana nižeg imovnskog cenzusa plaćalo pretplatu 40 umjesto 80 kuna.
Rasprava o tom modelu proširena je idejom da se kroz iduće dvije godine pretplata prepolovi za sve građane. Kao jedna od mogućnosti navodi se da bi već od iduće godine pretplata iznosila 60, a od 2016. godine 40 kuna. No, kako je riječ o neslužbenoj informaciji, na HRT-u je jučer nisu željeli službeno komentirati. Nevoljki su bili komentirati i prijedlog Stranke umirovljenika, obrazloženjem kako ga nisu vidjeli.
Da Vlada kani stisnuti HRT-ove prihode koji na godišnjoj razini iznose 1,2 milijarde kuna (90 posto ih je od pristojbe), pokazala je i ovotjedna izjava premijera Zorana Milanovića.
Otkaz za 2000 ljudi
- HRT je jedina TV kuća koja živi od ljudi, a ne od tržišta - izjavio je Milanović, napominjući kako nipošto nije za ukidanje pretplate (što je ovih dana učinila Srbija). Ipak, postavio je pitanje plaćaju li građani pretplatu previše u odnosu na ono što dobivaju.
Iako je predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije laburist Branko Vukšić oštro reagirao na najavljenu “populističku mjeru” prepolavljanja cijene pretplate izjavivši da “dođe li do toga, HRT može odmah otpustiti 2000 ljudi”, na Prisavlju nema pretjerane panike. Uvjereni su, naime, da se zbog barem dva ugovora koja imaju potpisana s Vladom pretplata ne može tek tako presjeći sjekirom. Osim toga, da bi se smanjila pretplata, treba mijenjati Zakon o HRT-u.
- Prijedlog da se pretplata smanji za 50 posto je paušalan, a zapravo je riječ o vrlo ozbiljnoj stvari. Nije samo problem što bismo učinili s našim ljudima uz manjak od 600 milijuna kuna. Takvo bi rezanje dovelo do niza lančanih reakcija.
‘Mi smo oslonac filmu’
Među ostalim, kompletna filmska industrija u Hrvatskoj oslanja se na HRT. Pitajte nezavisne producente što misle o ovakvoj Vladinoj ideji, neslužbeni je komentar s Prisavlja.
Osim što od pristojbe koju prema njihovim podacima plaća 96 posto građana (naspram, primjerice, 25 posto u Srbiji) sufinanciraju glazbena prava (ZAMP), oko 30 milijuna njihovih sredstava odlazi i Fondu za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije. Iz njega se sufinanciraju emisije za 130-ak lokalnih i regionalnh televizija i radija.
- Mi smo u procesu restrukturiranja i do kraja godine morali bismo smanjiti broj zaposlenih na 3000 ljudi. To restrukturiranje, koje je dovelo do smanjenja broja malih dopisništva ili njihova objedinjavanja te otpuštanja 300-tinjak ljudi, odobrila je Vlada prošle godine u kolovozu. Zašto bi sada izlazila s tako rigidnim zahvatom po pretplati? Uostalom, s Vladom imamo ugovor koji vrijedi do 2017. godine, a definira sve naše programske obveze za četiri kanala, portale, potportale, obveze prema manjinama... - nabrajaju na Prisavlju, očito ne želeći uzeti za ozbiljno ideju o prepolavljavanju njihovih prihoda.