Nakon što je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pokrenula nekoliko upravnih nadzora nad radom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište je podnijelo Ustavnom sudu prijedlog za procjenom ustavnosti dvaju zakona čije odredbe reguliraju upravne nadzore.
Pozivajući se na sveučilišnu autonomiju, Sveučilište osporava Ministarstvu znanosti postupak upravnog nadzora nad njegovim radom, temeljen na spornim zakonskim odredbama.
Postupak koji je u ime Sveučilišta pokrenuo rektor Damir Boras ima za cilj hitno donošenje rješenja kojim će se privremeno obustaviti provedba upravnog nadzora nad Sveučilištem, a koju je počelo Ministarstvo znanosti.
Bez dokumentacije
Divjak je upravne nadzore pokrenula zbog pojedinih odluka Rektorata i Senata vezanih uz problematičnu situaciju na Hrvatskim studijima, prethodno i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Upravni nadzori nisu daleko odmakli jer prema tvrdnji Ministarstva, od Sveučilišta ne dobivaju traženu dokumentaciju.
“Primjena odredaba koje reguliraju upravni nadzor predstavlja grubo kršenje ustavih jamstava sveučilišne autonomije i vladavine prava”, stoji u podnesku od Sveučilišta ovlaštenih odvjetnika, s napomenom “Žurno. Privremena obustava izvršenja!” i datumom 17. listopada.
Rektor Sveučilišta jučer nije želio komentirati postupak.
- Ne bih sad to komentirao budući da smo to radili preko odvjetničkih kuća, i to je u postupku - kratko je jučer odgovorio na upit.
U podnesku odvjetnika koji zastupaju Sveučilište je obrazloženo: “Osporavane odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i Zakona o ustroju i djelokrugu ministarstava koje pored očigledne neustavnosti s aspekta sveučilišne autonomije unose i visoku razinu pravne nesigurnosti u djelovanje i rad sveučilišta jer ovlašćuju izvansveučilišno tijelo izvršne vlasti da donosi odluku o zakonitosti općih akata i radnji sveučilišta.
Dualitet odlučivanja
Na taj način središnje tijelo državne uprave zapravo ulazi u nadležnost sudbene vlasti te stvara suvišan i štetan dualitet odlučivanja”.
- S obzirom na činjenicu da od Ustavnog suda nismo dobili službeni zahtjev za očitovanjem, ne mogu komentirati nešto s čim nisam upoznata. S druge strane, mi i dalje nismo dobili zatraženu dokumentaciju za pokrenute upravne nadzore koji su vezani uz Sveučilište u Zagrebu - odgovara ministrica Divjak.
Osim što ustavna tužba Sveučilišta pokazuje u kojem se smjeru razvija komunikacija aktualne ministrice znanosti i rektora, njome je po tko zna koji puta otvoreno pitanje - dokud seže sveučilišna autonomija?
Profesor zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i kandidat za rektora Sveučilišta Damir Bakić objašnjava što za njega znači pojam autonomije:
- Autonomija sveučilišta nipošto nije autonomija od zakona i propisa, pa samim time niti od nadzora zakonitosti.
Čak i da nije financirano javnim novcem - a Sveučilište u Zagrebu jest, jer je javno - sveučilište nema pravo i ne može svoje ukupno djelovanje pokušavati staviti izvan domašaja ikakvog nadzora - kaže Bakić, po kojem sveučilište treba beskompromisno braniti autonomiju kako bi moglo kritički promišljati i nezavisno iznositi stavove temeljene na rezultatima istraživanja i akademskim vrijednostima.
No - zaključuje - autonomija nije ispričnica od odgovornosti prema javnim resursima i propisima.
Odvojeni postupci
Na pitanje može li javno sveučilište pod krinkom autonomije funkcionirati bez nadzora državne uprave, bivši rektor Aleksa Bjeliš odgovara: - Kad bi to bilo tako, sveučilišna autonomija ne bi bila ni krinka, nego svoja suštinska suprotnost.
- Kada postupci nadzora i postupci provjere zakona ne bi bili odvojeni, nego bi drugi zaustavljao prvi, ubrzo bismo se mogli naći u stanju u kojem se nikakvi postupci ne bi mogli provoditi. Nikada, nigdje i ni od koga... - kaže bivši rektor.