Županije će ostati županije i neće biti nikakvog stvaranja regija koje bi predstavljale državu u državi. Ali vjerojatno će se ići u smanjenje broja županija jer ima ih, posebno u Slavoniji, za koje nitko nije čuo i služe samo za osiguravanje plaća tamošnjih lokalnih dužnosnika, dok domaće stanovništvo od toga nema ništa - potvrdio je jučer dužnosnik iz vrha hrvatske Vlade s kojim smo razgovarali o jednom od najvažnijih političkih pitanja u pregovorima o budućoj Vladi: regionalizaciji Hrvatske.
Dužnosnik s kojim smo razgovarali eksplicitno je dao do znanja kako će se buduće teritorijalne jedinice i dalje zvati županije, samo će se reducirati njihov broj. Pritom u Vladi ne žele obnavljanje nekadašnjih povijesnih regija iz vremena Austro-Ugarske pa se u novom teritorijalnom ustroju ostavlja mogućnost ujedinjenja tri dalmatinske županije (Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske), dok bi Dubrovnik i okolica zadržali vlastiti županijski status.
Podjele u državi
U Vladi podsjećaju da je Zoran Milanović u predizbornoj kampanji odbacio zahtjeve za regionalizaciju koja bi mogla izazvati podjele unutar Hrvatske. Doznajemo kako Milanović u međuvremenu nije promijenio mišljenje, ali je spreman na manji broj županija. Što je, ujedno, i politički zahtjev Mosta čiji predstavnici vode pregovore i trebaju odlučiti hoće li postizbornu koaliciju sklopiti s Hrvatska raste ili Domoljubnom koalicijom.
‘Opasni oblici uprave’
U HDZ-u se žestoko protive ukidanju županija, što je logično jer imaju 11 župana, od čega veliku većinu u Slavoniji i Dalmaciji, a to su regije koje čeka okrupnjavanje. Kako u HDZ-u ne smiju kritizirati Most koji trebaju za sastavljanje Vlade, plasirana je optužba protiv nedavnog Milanovićeva postizbornog sklapanja sporazuma s IDS-om uz zaključak kako je u pitanju dogovor čija je posljedica “autonomaštvo” Istre.
Tomislav Karamarko je optužio Zorana Milanovića da je “jedan dan nakon izbora, za tri glasa IDS-a, pristao na Istru kao zasebnu regiju, obećavši joj najširu moguću autonomiju, do sada neslućenih i zabrinjavajućih razmjera”, rekao je Karamarko. Pritom je još dodao da je Milanović za samo tri glasa krenuo u “autonomašku avanturu kako bi sačuvao premijersku fotelju”.
Karamarko je dobio podršku Hrvatskog helsinškog odbora, odakle je poslano priopćenje kako bi “uvođenje regija stvorilo ‘opasne’ oblike uprave”. Tezu o autonomiji Istre u javnim nastupima često upotrebljava Boris Miletić, predsjednik Istarskog demokratskog sabora. IDS je na izborima nastupao pod znakovitom parolom “Pravo na svoje” i osvojio tri zastupnička mandata, a prošli tjedan Miletić je podržao Milanovića kao novog mandatara. Od Miletića smo zatražili objašnjenje što podrazumijeva pod autonomijom Istre, a iz IDS-a je upućen pismeni odgovor:
“Drago nam je da je decentralizacija postala tema broj jedan u Hrvatskoj. Kada govorimo o budućem ustroju zemlje, kakav god on bio, nama je preduvjet da Istra bude samostalna regija ili županija. Nikada nećemo pristati da se Istra utopi u neprirodne regije. Samostalnost podrazumijeva Istru kao zasebnu regiju ili županiju. Istra na to ima pravo s obzirom na svoju povijest, identitet, kulturu, i na kraju, financijsku održivost”, službeni je stav IDS-a.
Trošak plaća
Usto iz Miletićeva su ureda poručili kako podrška koju je IDS dao Milanovićevoj koaliciji nije preskupa “jer ne predstavlja ni desetinu sredstava koje Istra uplaćuje u državni proračun u jednom mandatu”.
Prema objavljenim podacima, u 20 županija (bez Grada Zagreba) zaposleno je približno 2000 osoba na čije se plaće troši 660 milijuna kuna.
Najviše 219 općina i gradova
Iz stručnih krugova izišla su dva prijedloga regionalne podjele Hrvatske: Ivan Koprić, kao jedan od istaknutijih stručnjaka, predložio je da oslonac postanu 120 urbanih centara, te da se Hrvatsku podijeli na 5 regija. Dragutin Feletar, suradnik HAZU-a, i dr. Petar Feletar nedavno su objavili plan formiranja osam županija, a broj općina i gradova reducirao bi se na 219 jedinica.