U Međugorje ni dosad Crkva nije organizirala službena hodočašća, ali ih nije ni zabranjivala. Benedikt XIV., dok je još bio na čelu Kongregacije za nauk vjere, nikad nije zabranio hodočašće u Međugorje. On je samo podsjetio na crkvena pravila, a to znači da se na mjesta ukazanja koja se još istražuju zabranjena službena hodočašća, ali su privatna dozvoljena. To znači da župnici ni biskupi ne smiju organizirati odlaske vjernika u Međugorje, niti ih zabraniti.
Svećenici s kojima smo razgovarali za vrijeme posjeta pape Franje Sarajevu smatraju kako Vatikan neće vjernicima zabraniti odlazak u Međugorje i u slučaju da proglasi da ukazanja nije bilo.
Svjetsko svetište
Međugorje je selo u općini Čitluk na jugu Hercegovine koje je od oko 1300 stanovnika, koliko je imalo prije rata, naraslo u možda najjače turističko središte Bosne i Hercegovine, s desecima hotela, prenoćišta, restorana i suvenirnica za milijune hodočasnika koji se u njega slijevaju svake godine.
Od prvog ukazanja skupini djece 25. lipnja 1981. Međugorje je preraslo u jedno od najvećih svjetskih svetišta Majke Božje. Župu Međugorje čine sela Međugorje, Bijakovići, Vionica, Miletina i Šurmanci sa oko 6500 stanovnika. Šestero djece iz zaseoka Podbrdo u Bijakovićima čuvalo je ovce na brdu Crnica. Ivanka Ivanković, Mirjana Dragičević, Vicka Ivanković, Ivan Dragičević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović tvrdili su da su vidjeli lik mlade žene s djetetom u naručju koji je djelovao prelijepo i nestvarno. Pozivala ih je na mir i molitvu, i najavljivala svoj dolazak za idući dan. Kako su se ukazanja nastavljala, tako se na molitvu okupljalo sve više ljudi.
Samo Jakov Čolo, koji je imao svakodnevna ukazanja do 12. rujna 1998., a od tada samo o Božiću, vidio je Gospu 6294 puta, izračunao je prije par godina mostarski biskup Perić. Kad se zbroje svi vidjeoci, to je sve skupa bilo 37.238 puta do 2007. kad je biskup računao, a još na desetke tisuća nakon toga. Po tome je Međugorje doista jedinstven fenomen, jer se u Lurdu i Fatimi, službeno priznatim mjestima Gospina ukazanja, Marija ukazala Bernardici 18 puta, a vidjeocima u Fatimi tri puta.
Ispitivanje fenomena
Ni do sada Crkva nije službeno priznavala ta ukazanja, pa ipak su dolazili vjernici iz cijeloga svijeta. Prošle godine u siječnju završilo je s radom posebno vatikansko povjerenstvo formirano za ispitivanje fenomena u Međugorju. Izvješće su predali Kongregaciji za nauk vjere. U Međugorju nisu očekivali da će Vatikan donijeti konačnu odluku. Crkva nikad nije priznala ukazanja dok ona još traju, kao što se nije dogodilo da proglase svetom osobu koja je još živa i ima vremena promijeniti svoj životni put.
Negativna odluka Crkve vjerojatno bi dovela do izvjesnog smanjenja broja hodočasnika, no Međugorje je dosad preraslo u zaseban fenomen, bez obzira na to što je bio na snazi naputak Vatikana župnicima da službeno ne smiju organizirati hodočašća u Međugorje.
Trećina legalnih prihoda
Broj posjetitelja mogao bi pogoditi vlasnike prenoćišta i trgovina suvenirima. Prema računici koju je u svojem doktoratu izložio Osječanin Vencel Čuljak, ako je svaki vjernik potrošio 43 eura na dan, u Međugorje se do 2013. slilo čak 2,85 milijardi eura, od čega manje od trećine, samo 32 posto, legalnim putem.
Međugorje je posjetilo 28 milijuna hodočasnika/turista, od čega 21 milijun stranih i 7 milijuna domaćih hodočasnika. Godišnje ostvaruje 90 milijuna eura ukupnog prihoda i 1,9 milijuna noćenja.
Okupljanje vjernika
Do 2015. iznos je već prešao tri milijarde eura. Čuljak je za Jutarnji rekao da su hodočasnici, kad se uračunaju troškovi putovanja iz cijeloga svijeta, ukupno potrošili 8,5 milijardi eura, dok je prihode Crkve u Međugorju procijenio na 290 milijuna eura. Kad se to sve zbroji, Međugorje je u 30 godina donijelo čak 11,6 milijardi eura.
Čuljak je u razgovoru za Jutarnji prije dvije godine izložio svoje nalaze po kojima je od 550 tvrtki u Međugorju utvrdio da samo 41 posto njih radi legalno. Od 1500 zaposlenih, njih 58 posto radi na crno: nisu prijavljeni, a poslodavci ne plaćaju doprinose i poreze. Čak 57 posto kuća i zgrada sagrađeno je bez dozvole, a malo tko prijavljuje hodočasnike, pa se umjesto 600.000 eura od boravišne pristojbe, naplatilo samo 36.000 eura.
Ako konačni stav bude da nije bilo Gospina ukazanja, Međugorje će najvjerojatnije i dalje ostati mjesto okupljanja vjernika, pa im se neće zabranjivati da tamo i dalje odlaze i mole, pogotovo što brojni hodočasnici svjedoče o izuzetnosti toga mjesta. Vencel Čuljak je u intervjuu Dnevnom listu prognozirao da se u Međugorju do 2020. godine očekuje 6,5 milijuna hodočasnika, od čega 5 milijuna stranih i 1,5 milijuna domaćih, s ukupno 17,5 milijuna noćenja.