REVIZIJA EUROPSKE KOMISIJE

Sumnja se u pogodovanje, RH prijeti kazna od 130 mil. kuna

Tihomir Jakovina
 CROPIX

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije početkom svibnja Ministarstvu poljoprivrede poslala je nalaz svoje revizije i zatražila od Hrvatske da zaustavi isplatu potpora za Mjeru 4 iz Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. u iznosu od gotovo 1,23 milijarde kuna (oko 400 projekata od 1280 koji su bili na natječaju).

Aktiviran nadzor

U dokumentu koji potpisuje Christina Borchmann, direktorica Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj EK, navodi se da su revizori EK između 8. i 12. veljače proveli nadzor provedbe IPARD-a i Mjere 4 i uočili niz nepravilnosti. Na početku izvješća navodi se da je prvi natječaj objavljen prije nego što je EK odobrila ruralni program, a nakon što je iznos potpore povećan s dodatnih 500 milijuna na ukupnih 1,23 milijarde kuna, bivšem ministru Jakovini prigovorili su zbog tog povećanja.

- Nadzor smo aktivirali jer smo imali ozbiljne sumnje o stvaranju umjetnih uvjeta kod Mjere 4 s obzirom na to da su poduzeća koja su dobila potpore osnovana tri mjeseca prije objave natječaja, imala su iste vlasnike, adresu i kontakt osobu, svi projekti su potpuno komplementarni, a tražene potpore odgovaraju maksimalnom iznosu - navodi Borchmann spominjući tri povezana poduzeća.

Dodaje da je Agencija za plaćanja u poljoprivredi istražila sporne projekte tek nakon velikog pritiska javnosti i nije utvrdila nepravilnosti, niti je ijedan uputila drugim tijelima radi daljnjeg istraživanja, te traži dodatnu analizu.

Spominju se i kazne od pet posto ukupnih sredstva, kao i za uočene nepravilnosti u provedbi natječaja za ruralni razvoj te one iz IPARD-a u kojima je već podijeljeno 1,3 milijarde kuna. Sve u svemu, kazna bi, ako je bude, mogla biti oko 130 milijuna kuna.

Od hrvatskih nadležnih tijela EK traži da se osigura “otkrivanje i rješavanje umjetno stvorenih situacija, te da se istraže i isključe iz financiranja EU”. Pohvaljen je ministar Davor Romić što nije potpisao isplatu novca za natječaj koji je napravila Jakovinina administracija.

Bivši ministar Tihomir Jakovina jučer se nije javljao na telefon kako bi pojasnio zamjerke EK, a iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi rekli su nam da se prije 22. rujna neće znati hoće li biti ili ne financijskih korekcija i kolike bi one mogle biti.

‘Umjetni uvjeti’

Konzultant Kristijan Mavrek, koji je još prije godinu dana upozoravao na nepravilnosti u natječaju, kaže da su “pravilnici izrađeni u mandatu ministra Jakovine rađeni po mjeri nekolicine odabranih poduzetnika koji su osnovali tri-četiri tvrtke i umjetno stvorenim uvjetima dobili po 3,4 ili 5 milijuna eura za svaki projekt, sa do 90 posto povrata za investicije”.

­- Katastrofalan je i podatak iz izvješća Europske komisije da ‘hrvatska nadležna tijela u veljači 2016. još nisu provjerila projekte skoro godinu dana od zatvaranja prvih natječaja za Mjeru 4 u ožujku 2015.!’ EK u svojim zaključcima navodi da su ‘natječaji i odgovarajuća pravila izrađeni na način kojim se može omogućiti lako stvaranje umjetnih uvjeta’ i da ‘Agencija za plaćanja nije provela dovoljno detaljno istraživanje te je trebala uputiti slučajeve drugim istražnim tijelima’. Podsjećam da je za sporni ‘natječaj i odgovarajuća pravila’ direktna odgovornost bivšeg ministra Jakovine, a za ‘nepoduzimanje detaljnih istraživanja od strane Agencije za plaćanja’ odgovornost je bivšeg ravnatelja Agencije za plaćanja Ante Peze - kaže Mavrek. Koje su sada mogućnosti? Provede li se isplata po spornom pravilniku, prognozira Mavrek, može se očekivati da će EK odluke osporiti zbog “umjetno stvorenih uvjeta” pa bi potpore bile isplaćene iz državnog proračuna. Drugo je, po njegovu mišljenju, rješenje poništenje natječaja, uz žurnu izmjenu pravilnika i objavu novog natječaja uz limitirane potpore do dva milijuna eura.

Marko Pipunić, vlasnik tvrtke Žito Osijek, ne osjeća se prozvanim kroz ovo izvješće iako je upravo on nekoliko mjeseci uoči natječaja osnovao tri tvrtke za proizvodnju slavonskog pršuta koje su na natječaju dobile tri puta po pet milijuna eura. Investicije koje bi trebale otvoriti 350 novih radnih mjesta u punom su zamahu, a u pogonima se već sole svinjski butovi za proizvodnju pršuta.

Investicije u zamahu

- Doista ne znam što bih vam rekao. Tražili su od nas da se javimo na natječaj s inovativnim projektima koji jačaju domaću proizvodnju i otvaraju nova radna mjesta, a kada smo to napravili, sada se spominju neke nepravilnosti u natječaju. Mi smo sve radili po natječaju i to je potvrdila kontrola iz Agencije koja je bila kod nas. Imamo odluku hrvatske države da smo sve radili po zakonu, a nama je rečeno da je natječaj odobrila EK - kaže Pipunić. Dodaje da su investiciju pokrenuli svojim novcem u očekivanju isplate novca iz programa, čiji su rezultati natječaja objavljeni još prije godinu dana. - Ako sam ja nešto slagao, neka me stave na stup srama, ali što ako sam sve napravio pošteno i po zakonu - pita Pipunić. Koliko je tvrtki na popisu, o kojima je riječ i o kojim novčanim iznosima ni jučer nam nisu rekli u Ministarstvu poljoprivrede iako smo poslali upit.

Pitanja treba uputiti Jakovini

Ministar poljoprivrede Davor Romić, koji je još u travnju izjavio da se novac iz natječaja još ne isplaćuje jer je 21 tvrtka pod istragom, ni jučer nije želio govoriti o konkretnim projektima koji su sporni. - Predmet ili problem za koji se interesirate odnosi se na razdoblje u kojem je g. Jakovina bio ministar te je bio u mogućnosti i obavezi da kreira politiku, provodi procedure i donosi odluke. Stoga bi i njemu trebalo uputiti ova pitanja. Ipak, na ovoj je Vladi da rješava i zaostale probleme poput ovog i MP je poduzeo sve radnje koje su bile potrebne i koje je bilo moguće provesti u ovom razdoblju - kaže Romić. Dodaje da EK napominje da se natječaji moraju provoditi po pravilima EU i ciljevima iz Programa.

Konzultant Kristijan Mavrek:

Upozoravao sam na ovo, ostala su 2 loša rješenja

Upozoravao sam da EK to neće dopustiti i da će zbog toga RH doći u velike probleme korištenjem Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. u kojem na raspolaganju imamo više od 2 mlrd. eura do kraja 2020. Da se potpora limitirala na 50% vrijednosti investicije kao u IPARD-u, uz maksimum potpore od, npr., 1 milijun eura po jednom korisniku i da su se kontrolirala tzv. povezana društva te zabranili zajednički projekti - ne bi bilo problema. Ovako su RH i novi ministar poljoprivrede u velikim problemima jer moraju izabrati najmanje loše rješenje: da li ići s odlukama usprkos upozorenjima Bruxellesa o problematičnom pravilniku i natječaju po kojem mogu očekivati da EK ospori isplate zbog ‘umjetno stvorenih uvjeta’ i da se nakon toga potpore isplaćuju iz proračuna RH jer će svi korisnici koji dobiju Odluku o dodjeli sredstava zasigurno tražiti naknadu štete od RH koja im je i izdala Odluku. Ili će Romić i Vlada poništiti natječaje za podmjeru 4.1.1. i ići u hitnu izmjenu spornog pravilnika, procedura i bodovanja za podmjeru 4.1.1. te hitno raspisivanje novog natječaja pod novim i poštenijim uvjetima (50% potpore svima uz maksimum od 1 ili 2 mil. eura po korisniku).

Tvrtke osnivali samo 3 mjeseca prije natječaja

Deset tvrtki s popisa povezano je s dva poduzetnika, Markom Pipunićem i Mirkom Ervačićem, koji su navodno bili bliski bivšem ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini. Svaki se dovodi u vezu sa po pet tvrtki od njih ukupno 21 koje su se 2015. prijavile na natječaj, ali dobile su negativno izvješće revizije Europske komisije. Riječ je o novoosnovanim tvrtkama koje su imale iste vlasnike, istu adresu, a neke tvrtke osnovane su samo tri mjeseca prije natječaja. S Pipunićem se, primjerice, dovodi u vezu pet tvrtki kojima je ukupno dodijeljeno potpora od 164 milijuna kuna, dok je tvrtkama bliskim Ervačiću dodijeljeno 148 milijuna kuna. S Pipunićem se povezuje tvrtka Salami Aurea d.o.o., čiji je osnivač tvrtka Žito d.o.o., čiji je pak osnivač Marko Pipunić. Direktor je Jozo Ljubičić koji je istodobno i član uprave Žita i drugih tvrtki povezanih s Pipunićem. Dodijeljena joj je potpora od 38,4 milijuna te se kao razlog negativnog nalaza revizije navode “povezana društva”. Isti razlog naveden je i kod tvrtke Capadio d.o.o. koja je isto tako prijavljena na istoj adresi kao i prethodna, u Čepinu na adresi Kralja Tomislava 151. Tvrtki je dodijeljena potpora od 38,4 milijuna kuna. Treća tvrtka s popisa nalazi se na istoj adresi u Čepinu, osnivač joj je također Pipunićevo Žito d.o.o., samo je kao direktor prijavljen Ivan Pandurević. I ta tvrtka dobila je 38,4 milijuna kuna. Slična je situacija i s tvrtkama povezanim s Mirkom Ervačićem, npr., Nova natura d.o.o., čiji je osnivač Ervačić, dobila je potporu od 36,5 milijuna kuna, ali revizija je dala negativno mišljenje navodeći “umjetno stvoreni uvjeti (tzv. zajednički projekt) te povezana društva”. Slično je i s tvrtkom Vego Plantis d.o.o. kojoj je osnivač isto tako Mirko Ervačić. (V. Nezirović)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. travanj 2024 08:12