DUBINSKA ANALIZA

SVI ŽELE STUDIRATI Najveće istraživanje dosad otkriva sve propuste visokog obrazovanja

Duje Klarić / CROPIX

Zbog manjka posla visoko obrazovanje postalo je masovno

Visoko obrazovanje u Hrvatskoj postalo je masovno, ali i centralizirano obrazovanje: 99,95 posto gimnazijalaca, ali i 91,94 posto učenika strukovnih škola želi studirati.

Pritom svaki drugi učenik u Hrvatskoj kao svoj prvi izbor (od mogućih deset) navodi studij u Zagrebu.

Gledano po uspješnosti, u skupini 20 posto najuspješnijih srednjoškolaca 65 posto bira studij u Zagrebu.

Riječ je o izrazitoj centralizaciji, zaključuju autori prve dubinske analize upisa na studije u Hrvatskoj, Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić, sugerirajući da treba osmisliti mehanizme vraćanja studenata u sredine iz kojih su došli kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj.

Istraživanje je obuhvatilo četiri generacije učenika, a rađeno je u kolaboraciji Instituta za društvena istraživanja i Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Čak 98 posto učenika gimnazijskih i 78 posto učenika četverogodišnjih strukovnih programa uspješno polaže državnu maturu.

Po uspješnosti se ističu učenici u područjima ekonomija (90,04%), graditeljstvo, geodezija i građevinski materijali (85,65%), elektrotehnika (85,43%) te ugostiteljstvo i turizam (84,82%).

Strukovna matura, pokazuje ovo istraživanje, zato nije potrebna jer ispiti mature nisu nikakva prepreka za učenike strukovnih škola. Dapače, zaključuju autori, ovaj im model odgovara.

Postavljaju, međutim, pitanje - jesu li strukovne škole priprema za tržište rada (što se od njih očekivalo) ili priprema za nastavak obrazovanja - što se u praksi događa. Činjenica da studiranje postaje masovna pojava ima dobru stranu utoliko što daje priliku mladima, no loša je strana pitanje učinkovitosti i troška, jedan je od zaključaka autora, koji primjećuju i izrazito nisku poželjnost privatnih studija (tek 12 posto mladih studira na privatnim visokim školama). Više od trećine upisnih mjesta na sveučilištima u Hrvatskoj pritom je u društvenim znanostima, dok nužno potrebne tehničke znanosti zauzimaju 25 posto upisnih mjesta.

Istraživanje je pokazalo da je u zadnje četiri godine smanjen broj upisnih mjesta u području ekonomije. U ekonomiji je u akademskoj godini 2008./09. bilo ukupno 5525 upisnih mjesta u odnosu na 2752 u 1997./98. ili 3468 u ovoj akademskoj godini. Autori zaključuju da širenje ponude visokog obrazovanja u Hrvatskoj nije bilo ni sustavno niti ravnomjerno.

Njihova analiza upisa pokazuje da su unatrag četiri godine najpoželjniji sveučilišni studijski programi u područjima psihologija, arhitektura i dizajn, dentalna medicina, farmacija i temeljne medicinske znanosti. Izrazito nisku razinu poželjnosti postižu metalurgija, drvna tehnologija, brodogradnja i tekstilna tehnologija.

Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić predlažu da se razmisli o ograničenju broja odabira studija. Kakva je to motivacija za studij, pitaju, nekoga tko upiše svoj 8. izbor? Sugeriraju također da se razmisli o skraćenju čitavog upisnog postupka jer, tvrde, traje cijelu godinu i utječe na srednjoškolski sustav.

Izdvajamo