Nakon noći iza rešetaka u zagrebačkom Remetincu, nekadašnjeg čelnog čovjeka koncerna Agrokor Ivicu Todorića, koji je u srijedu izručen Hrvatskoj, očekuje ispitivanje u tužiteljstvu gdje će ga suočiti s optužbama i ponuditi mu da iznese obranu.
Može se očekivati da će Todorić ubrzo biti prvi put ispitan kako bi iznio obranu za optužbe koje mu je tužiteljstvo stavilo na teret. Todorić će biti odveden na ispitivanje u Selsku ulicu, ukoliko ostane u istražnom zatvoru, a ako bude pušten, onda će ga saslušavati u Savskoj. Hoće li Todorić i ostati u Remetincu drugo je pitanje. Prije više od godinu dana istražni sudac odredio mu je pritvor zbog opasnosti od utjecaja na točno određenih 17 svjedoka te je Todorić trenutno pritvoren isključivo zbog toga.
Stupanjem Todorića u Remetinec aktivira se njegova žalba protiv pritvora koja je podnesena još u listopadu prošle godine, a koju hrvatski sud dosad nije razmatrao jer Todorić nije konzumirao pritvor. Ta žalba podnesena je protiv rješenja kojim je Todoriću pritvor određen zbog spomenutih 17 svjedoka, međutim ona je danas zapravo potpuno zastarjela. Naime, tužiteljstvo je u međuvremenu ispitalo 16 od 17 spomenutih svjedoka, a do posljednjega ne može doći jer on živi u Nizozemskoj i tamošnji je državljanin, pa je žalba u odnosu na svih 17 svjedoka potpuno bespredmetna. Sud Todorića može teoretski pritvoriti i dok se ne ispita taj jedan svjedok, no pitanje je bi li to bila povreda njegovih prava. Također, obrana u svakom trenutku osim žalbe može podnijeti i tzv. prijedlog za ukidanje istražnoga zatvora - tražiti da se Todorića pusti zbog novonastalih okolnosti. Međutim, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić sinoć je za N1 izjavio da je DORH odustao od ispitivanja svjedoka koji još nisu ispitani, što bi značilo da prestaju pritvorske osnove zbog kojih je Todorić izručen.
U konkretnom slučaju obrana će, sasvim je izvjesno, tražiti da se Todorića pusti na slobodu jer on nije kriv, zato što Državno odvjetništvo u godinu dana nije moglo saslušati sve svjedoke zbog kojih je tražilo pritvor Todoriću. U tom slučaju obrana ne može predlagati da se Todorića pusti uz jamstvo jer se jamstvo može, prema posljednjim zakonskim izmjenama, odrediti kao zamjena za pritvor zbog opasnosti od bijega, a ne kao opasnost od utjecaja na svjedoke.
Međutim, nakon što Todorić, a što je izvjesno, u neko dogledno vrijeme uspije ukinuti istražni zatvor zbog osnova zbog kojih je sada tražen - tek onda će doći do raspleta događaja koji će pokazati hoće li Todorić početak suđenja, dakle još najmanje pola godine, čekati u Remetincu ili na slobodi. Naime, protiv Todorića Državno odvjetništvo ima još jednoga asa u rukavu, a radi se o mogućnosti da se protiv njega zatraži novi istražni zahtjev, ovoga puta zbog opasnosti od bijega, i to u drugome predmetu, onome vezanom uz Nexus ulaganje.
Državno odvjetništvo još je u veljači ove godine pokušalo ovu strategiju “duploga pritvora”, no Županijski sud ih je tada odbio obrazlažući da pritvor ne može biti određen po dvije osnove istovremeno. Međutim, to sada ostaje u rezervi ako se Todoriću istražni zatvor ukine zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke. Upravo odluka suda o tome hoće li Todorića ponovno pritvoriti zbog opasnosti od bijega pokazat će hoće li on ubrzo na slobodu ili ne. Tužiteljstvo je tada, a i sada će, opasnost od bijega obrazložiti tvrdnjom da je Todorić pobjegao u London, pa postoji opasnost da bi mogao pobjeći i opet. Obrana će pak tvrditi da on nije niti prvi put pobjegao u London nego da je otišao na službeni put, a akcija uhićenja zatekla ga je u Londonu.
Za razliku od slučaja kada je pritvor bio određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, u ovome novome slučaju, gdje se pritvor traži zbog opasnosti od bijega, sud će na raspolaganju imati mogućnost Todorića pustiti uz jamčevinu. Što se tiče samih istraga, prema zakonskim rokovima tužiteljstvo ima još oko pet mjeseci godine za podizanje optužnice u slučaju Agrokor, te još oko osam mjeseci za dovršetak druge istrage, međutim riječ je o tzv. instruktivnim neobavezujućim rokovima.
Kako se dosad moglo čuti iz tužiteljstva, oni obje istrage misle završiti u roku te podići optužnice. Inače, u predmetu Agrokor dosad su saslušani gotovo svi svjedoci osim Nizozemca te je spis poslan na vjerojatno najsloženije financijsko vještačenje u hrvatskoj kazneno-pravnoj povijesti. Obavlja ga tvrtka KPMG u Poljskoj. Spomenuto vještačenje je posljednji dio istrage koji treba provesti prije podizanja optužnice.
Za što terete Todorića i ostale: Glavna točka optužbe lažiranje financijskih bilanci Agrokora u zadnjih desetak godina
Nepripadajuća dividenda
Središnja točka istrage protiv Ivice Todorića i suokrivljenih osoba odnosi se na lažiranje financijskih bilanci Agrokora tijekom posljednjih desetak godina. Ova se optužba temelji prvenstveno na nalazima financijskih vještaka i revizora iz PwC-a, a svodi se na to da je Agrokor lažno prikazivao poslovanje s dobiti, čime je vlasniku Ivici Todoriću omogućeno da godinama uzima nepripadajuću dividendu. Riječ je o ukupno 720 milijuna kuna koje su godinama isplaćivane Todoriću, odnosno njegovoj nizozemskoj tvrtki Adria Group Holding BV.
Priprema IPO-a
Druga točka optužbe vezana je uz navodne troškove pripreme projekta IPO-a, izlaska Agrokora na burzu. Pritom je po stavu tužiteljstva sporan i način knjiženja tih troškova koji su premašili dvije milijarde kuna, kao i povezanost tih troškova sa spomenutim projektom. Prema optužbi, veći dio tih troškova zapravo se odnosi na privatne pozajmice i troškove Ivice Todorića i s njim povezanih osoba, a koji su na koncu pali na teret Agrokora.
Kulmerovi dvori
Treća optužba odnosi se na financiranje kupnje Kulmerovih dvora. Prema inkriminaciji, Todorić nije samo koristio pozajmice Agrokora, koje je potom vratio, nego je određenim financijskim manipulacijama izvukao iz Agrokora oko 122 milijuna kuna.
Otkup dionica od EBRD-a
Četvrta optužba vezana je uz vrlo zamršen koloplet financijskih transakcija iz 2013. kada je Ivica Todorić otkupio paket povlaštenih dionica Agrokora od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za 100 milijuna eura. Prema optužbi, Todorić je osobno stekao te dionice a da uopće nije angažirao vlastita sredstva, nego isključivo sredstva Agrokora. U konačnici je svoj dug prema Agrokoru od oko 700 milijuna kuna prebacio na Agrokor Investment BV u Amsterdamu, koji od slobodne imovine ima samo oko 20.000 eura, tako da istražitelji to potraživanje smatraju nenaplativim.
Izvlačenje novca
Peta točka istrage protiv Todorića odnosi se na inkriminirano izvlačenje novca preko tvrtke Agrokor AG u švicarskom Zugu, inače tvrtke kćeri hrvatskog koncerna. Tereti ga se da je tijekom godina podizao gotovinu s računa te tvrtke i zadržavao je za sebe, kao i da je s računa Agrokor AG-a plaćao razne privatne račune, troškove putovanja i slično. Na ova dva načina, kako ga se tereti, izvukao je ukupno najmanje 64 milijuna kuna.
Prikriveno financiranje
Todorića i njegove donedavne najbliže suradnike također se tereti i za organiziranje prikrivenog financiranja koncerna kroz mjenično poslovanje s ciljem prikrivanja stvarnog stanja dugovanja Agrokora. Tako su u protekle tri godine, prema optužbi, lažno umanjili zaduženje za ukupno blizu 1,5 milijardi kuna.
Nezakoniti zajmovi
U zasebnoj, naknadno otvorenoj istrazi, obuhvaćeni su, po stavu tužiteljstva, nezakoniti zajmovi koje je tijekom 2016. godine investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru.
Ivicu Todorića, njegova sin Ivana Todorića i predsjednika Uprave Nexusa Marka Lesića i člana Uprave Krešimira Ružđaka tereti se da su Agrokoru protupravno pribavili 47,5 milijuna kuna na štetu ulagača.
Ovom istragom obuhvaćeno je i slično kreditiranje Agrokora preko Nexusa, a vezano za financiranje Agrokorova projekta hotel Plat. Dio sredstava i u ovom je slučaju, prema optužbi, mimo propisane procedure preusmjeren prema Agrokoru, koji od tih sredstava nije vratio ukupno 52 milijuna kuna. (Željko Petrušić)