IVAN TURUDIĆ:

'Tražim zatvor za sve koji kažu da je Domovinski rat bio građanski, a akcija Oluja etničko čišćenje!'

Damjan Tadić/CROPIX

‘Branitelje muči osjećaj da nisu cijenjeni, a, primjerice, u SAD-u, kada se ukrcavaju na avion, imaju prednost kao i trudnice’

Kako se sada mijenja Kazneni zakon, prava je prilika da se uvede kazneno djelo poricanja prirode Domovinskog rata, poručuje predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić. On smatra da bi to pridonijelo pomirenju u Hrvatskoj i snižavanju strasti uzvitlanih zbog prosvjeda u Savskoj.

- Nemam gotovo rješenje, nego samo prijedlog o kojem bi trebalo provesti široku raspravu u kojoj bi se izjasnili pravnici i političari, stručnjaci i šira javnost - rekao nam je jučer Ivan Turudić.

On predlaže da se propiše kazna od tri ili pet godina zatvora za teze poput onih da Domovinski rat nije bio obrambeni, da nije bila agresija nego građanski rat i da cilj Oluje i drugih operacija nije bilo oslobađanje nego etničko čišćenje. Jedna su stvar pojedinačni zločini, a sasvim drugo kad se kompletne vojne operacije nazivaju zločinom, ističe Turudić.

Dodatna počast

- Kažnjivi bi bili samo najteži oblici kršenja zakona, i to počinjeni s izravnom namjerom, što znači da je potrebno dokazati da je netko htio počiniti kazneno djelo i bio svjestan njegovih posljedica - tumači on. Ideja nije da se ljude šalje u zatvor, ističe, niti da se uvodi novi verbalni delikt kakav smo imali u socijalizmu, nego da se pošalje poruka da država štiti najviše društvene vrijednosti poput Domovinskog rata.

Predsjednik Županijskog suda uvjeren je da bi to smirilo tenzije u društvu. - Branitelje primarno muči osjećaj da nisu dovoljno cijenjeni. Recimo, kad se u SAD-u ukrcavate u avion, prvenstvo imaju trudnice pa ratni veterani, njima posebno zahvaljuju na utakmicama NBA... Trebali bismo im odati dodanu počast, to im dugujemo - objašnjava sudac Turudić.

Dilber bez komentara

Ideja se sviđa Josipu Đakiću, predsjedniku saborskog Odbora za ratne veterane. - Ja bih to podržao, a vjerujem da bi mogla i stranka, ali o tome će odlučivati nadležna tijela - rekao nam je Đakić, inače predsjednik Hvidre i zastupnik HDZ-a.

Željko Dilber, predsjednik HDZ-ova Odbora za branitelje, nije želio komentirati ideju, kao ni Gordan Jandroković, član Predsjedništva HDZ-a. Đakić bi išao korak dalje, pa predlaže da se razmisli i o amnestiji za sve branitelje. - To bi mogao biti čin dobre volje nove predsjednice - poručuje on.

Neprovjereni podaci

SDP-ov član saborskog Odbora za ratne veterane Franko Vidović kaže da je Domovinski rat jedan od temelja ove države, uz antifašizam najvažniji temelj, kako to već stoji u Ustavu. “Moj je stav da kad već stoji u Ustavu, nema potrebe posebno ga štititi zakonom. Domovinski rat je svetinja, moj stav i stav moje stranke je da je Oluja legtimna oslobodilačka akcija i ne znam tko uopće u Hrvatskoj tvrdi drugačije. Protiv koga bi bio taj zakon”, pita Franko Vidović.

Gospodin Turudić sve se više u svojim istupima ponaša kao političar, a sve manje kao sudac, upozorava Vidović.

Domovinski rat se štiti činjenicama, a ne pravnim aktima, ističe Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

- Međutim, razumijem interes gospodina Turudića da zbog svih dezinformacija koje su o Domovinskom ratu do sada iznesene u medijima i javnom prostoru, posebice u proteklih 15-ak godina i posebice o oslobodilačkoj operaciji Oluja, postavlja pitanje moralne odgovornosti ljudi koji ponavljaju neprovjerene podatke, čak i nakon što je dokazano da nisu točni, poput one o 22.000 zapaljenih kuća u Oluji - kaže Nazor.

- Osobno nisam za zakonsko sankcioniranje jer bi to značilo povratak verbalnog delikta, ali držim da bi svatko tko nastupa u javnosti trebao biti toliko odgovoran da ne govori o nečemu što ne može potkrijepiti relevantnim izvorima - ističe Nazor.

Isprika za neistine

On kaže da bi se sam barem ispričao da je tri puta u javnost izašao s neistinitim podatkom, ako već ne bi i podnio ostavku. U tom smislu vidi Turudićevu inicijativu kao poziv na preuzimanje odgovornosti za izrečeno.

Za Turudićevu ideju nije ni profesorica prava Vesna Crnić Grotić, zastupnica Hrvatske u procesu koji se vodio protiv Srbije za genocid.

- Prva asocijacija mi je cenzura i ograničavanje slobode govora. Zar to nismo već jednom imali? Sada sam u Strasbourgu, na 50 metara od Europskog suda za ljudska prava. Nikakvim zakonom ne može se ograničavati sloboda mišljenja i znanstvenog rada, niti pravo znanstvenika da slobodno razmišljaju i slobodno procjenjuju - ističe ona.

Izdvajamo