U središnjem Dnevniku HRT-a u utorak su objavili nove rezultate iz drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting. Ovoga puta tema je bila ulazak Hrvatske u eurozonu, odnosno uvođenje eura. Najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela za HRT je provela Promocija plus. Anketa je provedena od 12. do 18. travnja na 1400 ispitanika, a statistička pogreška je +/- 2,62%.
Podsjetimo, ulazak u eurozonu jedan je od ciljeva aktualne Vlade, a kao mogući datum spominje se početak 2024. godine.
Na pitanje treba li Hrvatska ući u Europsku monetarnu uniju i uvesti euro umjesto kune - 12,8% ispitanika kaže da treba što prije, 18,7% slaže se s tim, ali tek kad budemo spremni, 5,6 posto smatra da treba ući tek kad se do kraja urede odnosi u Europskoj monetarnoj uniji, dok 2,1 posto ispitanika navodi druge razloge za ulazak.
Da ne želi euro sve dok se ekonomija potpuno ne oporavi izjasnilo se 23,7% ispitanika, a 23,1% smatra da bi kuna zauvijek trebala ostati hrvatska valuta. Protiv ulaska RH u Europsku monetarnu uniju sve dok je euro izložen opasnostima poput grčke krize izjasnilo se 3,8 ispitanika, dok je njih 2,8 posto iznijelo druge razloge protivljenja uilasku u EMU.
Neodlučnih je bilo 7,3%.
Zanimljivo je kako na uvođenje eura gledaju birači pojedinih stranaka. HDZ-ovi birači su 46,3% za uvođenje eura, a 48,8% protiv. Kad je riječ o SDP-ovim biračima - njih 38,4% je za uvođenje eura, a 56,3% protiv, navodi HRT. Za uvođenje eura u najvećem postotku su birači GLAS-a sa 69,2%, dok ih je 23,1% protiv, a HRAST-ovi birači najmanje podupiru uvođenje eura i to s 11,1%, dok se sa 77,8% izjašnjavaju protiv.
Iako potpora građana uvođenju eura lagano opada, poduzetnici i analitičari smatraju da bi to Hrvatskoj donijelo više koristi nego štete. Usto, ulazak u eurozonu već je određen ulaskom u Europsku uniju. Pitanje je samo kada će se to dogoditi, zaključuje HRT.