STRAH OD RUSA

U Europu se vraća obavezni vojni rok, ako se opet uvede i kod nas, prijeti nam - kaos!

O ponovnoj vojnoj obvezi raspravlja se u Nizozemskoj i Rumunjskoj, a Litva i Švedska ranije su ponovo uvele obvezni vojni rok

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj prisezi 37. naraštaja ročnih vojnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju

 Vlado Kos/Cropix

Nova geostrateška situacija u Europi ponovno je, po tko zna koji put, otvorila pitanje uvođenja služenja obveznog vojnog roka. Najveći broj europskih članica NATO-a ukinulo je tu obvezu pa u od današnjih 29 europskih članica NATO-a, uključujući Tursku, u samo je njih šest na snazi vojna obveza.

Rat u Ukrajini u mnogim je europskim zemljama ponovo pokrenuo pitanje aktiviranja služenja vojnog roka. No to pitanje je prije svega političko i dovodi do velikih rasprava unutar tih zemalja. Primjerice, njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je prijedlog svog ministra obrane o uvođenju obveznog služenja vojnog roka.

U Francuskoj se razmatra da postojeća "light vojna obveza", tijekom koje mlade osobe mjesec dana volontiraju za dobrobit zemlje, postane obvezna te da tijekom nje mjesec dana borave u vojnim objektima. O ponovnoj vojnoj obvezi raspravlja se u Nizozemskoj i Rumunjskoj, a Litva i Švedska još su ranije ponovo uvele obvezni vojni rok.

Mladi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je služenje obveznog vojnog roka suspendirano 2008. te zamijenjeno dragovoljnim vojnim osposobljavanjem. Tijekom prošlih godina pojedini ministri obrane pokušavali su ponovo aktualizirati uvođenje vojnog roka, ali to je propalo. Posljednji je to pokušao ministar Mario Banožić, ali je to premijer odbio.

Jedna od najvećih prepreka za uvođenje obveznog vojnog roka je nezainteresiranost mladih za vojni poziv. Prije nekoliko dana na vjernost domovini prisegnulo je samo 56 dragovoljnih ročnica i ročnika. Primjerice, po svakom naraštaju od 2021. prisegu je u prosjeku dalo oko 150 ročnika.

image

Vojarna 123. brigade HV, Hrvatskih branitelja

Vlado Kos/Cropix

Iako je MORH nedavno podigao mjesečne naknade za dragovoljno služenje za čak 80 posto, s 398,40 na 700 eura, niti to nije privuklo nove kandidate. U slučaju uvođenja obveznog vojnog roka pretpostavka je da bi nastao još veći kaos. Procjenjuje se da bi se najveći broj novaka pozvao na priziv savjesti te završio na civilnom služenju vojnog roka, a cijeli bi koncept služenja vojnog roka neslavno propao. Upravo iz tog razloga obvezni vojni rok je zamrznut prije 15 godina. Oružane snage se već dulje vrijeme bore s nedostatkom mladih kadrova.

Pritisak na proračun

Da je stvar iznimno ozbiljna, ukazuje i načelnik Glavnog stožera, admiral Robert Hranj, koji je u autorskom tekstu u Hrvatskom vojniku istaknuo "trenutačni nepovoljni demografski trendovi ozbiljno nam otežavaju popunu kvalitetnim osobljem, posebno pilotima, tehničkim osobljem, građevinarima. Pitanje popunjenosti OS-a kvalitetnim ljudima zasigurno postaje jedno od najvažnijih pitanja daljnjeg uspješnog razvoja OSRH", zaključuje načelnik Oružanih snaga.

Drugi veliki problem uvođenja obveznog vojnog roka je pritisak na proračun. Prije nekoliko godina procijenjeno je da bi za to trebalo godišnje izdvojiti oko pola milijarde kuna te zaposliti od 1000 do 2000 ljudi koji bi radili s novacima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. siječanj 2024 11:15