Stanjem proračuna u prva tri mjeseca Ministarstvo financija, čini se, prilično je zadovoljno. Prema podacima koje su podastrli novinarima, od PDV-a su ubrali 9,7 milijardi kuna, čak milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani. Rast PDV-a od oko 11,5% hvale je vrijedan rezultat, ali u Ministarstvu nemaju objašnjenje zašto se to dogodilo.
Možda je riječ o većoj gospodarskoj aktivnosti, a možda i o naknadnoj uplati PDV-a, poput one od Ine u iznosu od 300 milijuna kuna. No, možda postoji i treći razlog, a to je niža baza: veljača i ožujak lani su bili najslabiji mjeseci u godini, s prihodima od oko 2,7 milijardi kuna, dok je u svim ostalim mjesecima PDV donosio više od tri milijarde kuna. Prihodi od ostalih poreza, kao i trošarine, također su blago rasli.
Na kraju poznate su i brojke o ukupnim prihodima i rashodima proračuna, a iznose 21,9 milijardi kuna, odnosno 27,9 milijardi kuna. Problem je, međutim, što one malo govore jer ih se ne može usporediti s prošlogodišnjima s obzirom na to da zdravstvo i neke institucije više nisu u sustavu državne riznice. U Ministarstvu očito nisu spremni dati cjelovitu sliku proračuna. Ipak, zaključuju da se deficit smanjuje. Prema gotovinskoj metodi, kažu, deficit je iznosio šest milijardi kuna i bio je za 1,2 milijarde kuna manji nego u istom razdoblju godinu prije. Kako stvari doista stoje pokazat će mnogo obuhvatnija ESA metoda koju koristi Europska komisija. Vlada je ove godine planirala deficit prema gotovinskoj metodi od 12,5 milijardi kuna, ali je ministar financija ovih dana konstatirao da će se prema ESA metodi kretati između 16 i 18 milijardi kuna. Prema napucima predstavnika EK, taj će deficit trebati srezati za dvije do tri milijarde kuna, a kako će to učiniti, ministri Lalovac i Grčić informirat će ih idućih dana.
Vlada je velike nade polagala u spajanja agencija i smanjenje prava koja uživaju njihovi zaposlenici, očekujući uštedu od oko milijardu kuna. Kako se čini, to će biti teško provesti, pa analitičari procjenjuju da će i ušteda od nekoliko stotina milijuna biti veliki zgoditak. Sudeći prema informacijama iz Vladinih krugova, smanjenje deficita mogli bi postići smanjenjem rashoda i povećanjem prihoda. U slučaju rashoda može se očekivati manje vidljive rezove, dok bi prihode mogli povećati, primjerice, većim trošarinama na naftne derivate. Pretpostavlja se da bi to moglo biti manje bolno s obzirom na to da su smanjenjem cijene goriva građani ipak malo profitirali. Kada ocjenjuje ostvarenje cilja, EK ne gleda samo osnovni deficit, već i strukturni deficit te poduzete fiskalne napore. Ako su poduzete mjere, a ciljani deficit nije ostvaren zbog objektivnih razloga, Komisija može dati prolaznu ocjenu. Budući da postoji više razina i kriterija ocjenjivanja, otvara se i prostor za lakše provlačenje, a Hrvatska, barem u tome, ima iskustva. Marina Klepo