RADNA SUBOTA U SABORU

U SABORU CJELODNEVNA RASPRAVA O PRORAČUNU Mrak-Taritaš: 'Proračun se temelji na dobrim željama, očekujem rebalans'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 10.12.2016. u 10:21

Goran Mehkek / Hanza Media

NOVO 21:55 Zastupnik Branimir Bunjac (Živi zid) ustvrdio je u subotu u Hrvatskom saboru da je proračun koji je Vlada predložila za 2017. predizborni odnosno u funkciji lokalnih izbora koji će se održati u svibnju iduće godine.

 

"Vidimo da će se plaće učiteljima i državnim službenicima slučajno baš povećati u travnju, baš u travnju ima novaca, evo, nema u ožujku, a  izbori su početkom svibnja", kazao je Bunjac u raspravi o prijedlogu proračuna za 2017. nazvavši ga predizbornim.

 

Ministar financija ima novaca za sindikate, božićnice, vojsku, subvencioniranje rata kredita, za povećanje 'minimalca', rodiljne naknade, vatrogasce, za lektire, indeksaciju mirovina, nabrajao je Bunjac upitavši gdje će se naći novci za sve to.

 

Upozorio je i da se Vlada namjerava u idućoj godini zadužiti za 35 milijardi kuna te da je to "put u pakao, kugla oko noge i betonski blok oko vrata za vlastitu djecu".

 

Zbog takvog proračuna, smatra, "onima koji su ga sastavili treba skinuti imunitet i poslati na Goli otok".

 

Pupovac i Miletić založili se za decentralizaciju proračunskih sredstava

 

Miloradu Pupovcu iz SDSS-a nije jasno kojim mehanizmima Vlada misli povući velika sredstava iz EU fondova koja čine značajan dio izvanproračunskih sredstava proračuna.

 

"To je važan dio stabilnosti i ostvarivosti ovoga proračuna, pa bi bilo dobro čuti kako se to misli postići", kazao je Pupovac, ocijenivši da je hrvatska praksa povlačenja europskih sredstava još uvijek zabrinjavanjuće niska i da bi možda trebali ići na decentralizaciju sustava poput primjerice u Češkoj ili Poljskoj.

 

Za decentralizaciju založio se i Boris Miletić (IDS) koji smatra da se centralističkim pristupom sredstva raspoređuju po političkom ključu.

 

"Centralistički pristup u konačnici se uvijek vodi za tim da se sredstva raspoređuju po političkom ključu onoga koji je na vlasti u državi i onoga tko upravlja pojedinim gradom, općinom ili regijom", kazao je Miletić koji smatra da takva centralizirana raspodjela nije održiva, poticajna niti pravedna.

 

Miletić smatra i da je proračun nerealno optimističan jer nije uzeo u obzir rizike koje donose novi porezni zakoni, odnosno negativne učinke povećanja PDV-a u turističkom sektoru, što će, kako smatra, utjecati na smanjeno punjenje državnog proračuna.

 

Mrak-Taritaš: Proračun se temelji na dobrim željama, očekujem rebalans

 

Anka Mrak-Taritaš  (HNS) ustvrdila je da se veliki dio proračuna temelji na dobrim željama. "Očekujemo da ćemo dobiti na lotu, a hoćemo li dobiti ovisi o mnogo uvjeta", kazala je, očekujući rebalans u drugoj polovici iduće godine.

 

Ivan Pernar (Abeceda demokracije) uveseljavao je tijekom rasprave prisutne fotografiranjem sa zastupnicima, no predsjedavajući Gordan Jandroković upozorio ga je da to nije običaj u Saboru i da bi prvo trebao pitati žele li se fotografirati.

--------------------------------------------------

15:34 Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović u subotu je, u saborskoj raspravi o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, izrazio sumnju u Vladinu projekciju gospodarskog rasta od 3,2 posto.

Ako se to ostvari, za sljedeći vas Božić pozivam na ručak, poručio je HDZ-ovim zastupnicima koji su hvalili proračun, kojeg Vlada temelji na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, a što Lovrinović drži vrlo optimističnim.

Upozorava da je, primjerice, Povjerenstvo za fiskalnu politiku izrazilo zabrinutost jer nije razrađen alternativni scenarij ako rast BDP-a ne bude 3,3 posto.

Predloženi je proračun, u ime Kluba HDZ-a, hvalila Grozdana Perić.

Možemo biti prezadovoljni da smo, ipak, stvorili proračun u kojemu su pretpostavke za podizanje izvoza i smanjenje uvoza, pokazalo se i da BDP raste, iako je Vlada kritizirana da nema viziju, odgovara Perić na kritike oporbe.

Zadovoljna je što je nastavljen pad udjela javnog duga u BDP-u sa 86,8 posto na 82 posto. To je važna poruka za rast kreditnog rejtinga, ističe zastupnica.

Oporbene kritike Lovrinović naziva “običnom kamilicom”, kaže da se iz njih vidi da je oporba bezidejna, jer su i proračuni njenih vlada rađeni po istom obrascu.

Najopasnijom bolešću Hrvatske zastupnik označava rastuće kamate na javni dug, sada iznose skoro 12 milijardi kuna ili deset posto proračuna, pa nudi rješenja.

U HNB-u na kapitalskom računu je 16 milijardi kuna, tu je kumulirana dobit Banke od osnivanja do danas. Na računu bi trebalo biti najviše šest milijardi, dakle imamo 10 milijardi koje se mogu iskoristi za ova, najteža vremena, navodi zastupnik, koji je u jednom trenutku rekao i: 'Nažalost, nisam na vlasti...'

Tvrdi da se prihodi proračuna mogu povećati i tako da se 160 milijardi kunskog javnog duga refinancira jeftinijim kreditima, čime bi se uštedjelo 4,8 milijardi kuna.

Ana Marija Petin (HSS) za proračun kaže da je tipičan za nadolazeće lokalne izbore. U njemu se dijeli šakom i kapom, a ne pita od kuda će se sredstva namaknuti.

------------------------------

13:33 Glavne oporbene stranke, SDP i HNS, imale su u subotu brojne primjedbe na državni proračun za iduću godinu što ga je Saboru predstavila Vlada premijera Andreja Plenkovića, tvrde da je proračun prenapuhan i nerealan, a da se kroz ključne Vladine financijske dokumente ne nudi vizija razvoja Hrvatske.

Proračun je prenapuhan, složen tako da ispunjava političke, a ne ključne, razvojne ciljeve države, ocijenio je zastupnik SDP-a i predsjednik te stranke Davor Bernardić.

Pozitivne gospodarske pokazatelje Bernadić pripisuje bivšoj, SDP-ovoj Vladi. Deficit pada zato jer je ostavljen na dobrim temeljima rasta prošle Vlade, tvrdi zastupnik žaleći što izostaje razgovor o budućnosti Hrvatske. 

I HNS-ov čelnik Ivan Vrdoljak tvrdi da Vlada nema jasne vizije gdje bi Hrvatska trebala biti u skoroj budućnosti, 2025. godine. 

Više od proračuna, brinu me Projekcije za 2018. i 2019, godinu, Hrvatska ostaje uvozna zemlja, bez jasnog razvoja industrije, broja zaposlenih i jasne vizije gdje bi Hrvatska trebala biti 2025. godine, rekao je Vrdoljak. 

Bernardić se čudi što "Vlada iz istog sastava" u istoj godini predstavlja potpuno različit proračun. "Prije samo deset mjeseci, kad je bivša Vlada iz istog sastava predstavljala proračun za ovu godinu, slušali smo o rezovima, fiskalnoj konsolidaciji, štednji ...danas ista Vlada, u istoj godini, nudi potpuno različit proračun, kao da mu je autor Bijeli zec iz priče o Alisi u zemlji čudesa", ustvrdio je SDP-ov zastupnik.

Ispravio ga je HDZ-ov Željko Reiner: "Valjda ste u predizbornoj groznici zaboravili da je to jedna druga Vlada, ona je složena od istih stranaka, ali druga Vlada".

Inače, Bernardić je u više navrata izgovarao pučke izreke, među koje je uvrstio i onu 'Ista stvar, drugo pakovanje', na što mu je predsjedavajući Gordan Jandroković pripomenuo da ta izreka ipak zvuči nešto drugačije.

Vrdoljak je komentirao i Vladin plan deficita državnog proračuna za iduću godinu od 6, 8 milijardi kuna te upitao što će se dogoditi ako za godinu dana bude 8, 5 milijardi. Hoće li ministar financija ili premijer snositi neku odgovornost?, zanima zastupnika. 

Gordana Marasa (SDP) zasmetalo je što proračunsku raspravu u sabornici ne prati premijer Andrej Plenković. Treba izbjegavati predstave, premijer je iskoristio Sabor kao pozornicu i nakon samo sat vremena otišao na stranački sastanak u Trakošćan, prozvao je Maras premijera. 

Saborsku raspravu o državnom proračunu za 2017. prate brojne replike, na Bernardićevo izlaganje bilo ih je 20-ak, pa su u tri sata rasprave svoje stavove iznijela samo dva, od 11 prijavljenih klubova.

------------------------------

11:45 Saborska oporba napala je u subotu prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, spočitavajući Vladi da nerealno planira prihode, da troši novac kojeg nema, da zaboravlja učitelje, umirovljenike, a premijer Andrej Plenković odbacio je sve kritike, te ponovio da je proračun rađen trezveno, racionalno, da će ispuniti sva očekivanja kroz načelo solidarnosti.

Po prvi put nakon sedam godina u proračunu su predviđena sredstva za povećanje plaća službenika, preko 700 milijuna kuna, razgovori sa socijalnim partnerima još traju i nadam se da ćemo doći do rješenja, za mirovine imate povećanje za 600 milijuna kuna, odgovorio je Plenković SDP-ovim zastupnicima Branku Grčiću i Domagoju Hajdukoviću.

Grčić: Proračun ima rupu od najmanje 700 milijuna kuna

Grčić, naime, tvrdi da proračun ima "rupu" i da će je Vlada morati amandmanom zatvoriti, da je ta rupa teška najmanje 700 milijuna kuna, a vezana je za pregovore sa sindikatima u obrazovanju. No to, kaže, nije sve, tu je još najmanje 700 milijuna kuna vezanih za prava ljudi iz javnog sektora, a radi se o božićnicama i regresima.

Premijer odgovara da razgovori sa socijalnim partnerima još traju, da nije "ni mjesto, ni vrijeme" da govori o konačnom dogovoru sa sindikatima.

Goran Beus Richembergh (HNS) proziva Vladu da u okolnostima porasta proračunskih rashoda već drugu godinu ignorira pravne obveze iz ugovora o javno-privatnom partnerstvu za izgradnju škola i dvorana na sjeveru Hrvatske.

Premijer Plenković uzvraća da je tema složenija nego se predstavlja, da su neki sporazumi potpisani bez suglasnosti ministra financija i njegova ministarstva. Gledamo kako to riješiti s pravne i financijske strane, izgradnja škola i dvorana po tom modelu nije nešto što ćemo staviti sa strane, poručuje HNS-ovu zastupniku.

Plenković odbacuje i tvrdnje bivšeg SDP-ovca, sada nezavisnog zastupnika u Klubu Mosta Tomislava Žagara da je proračun "skockan" kao golf dvojka pred registraciju.

Žagar: Ministar je skockao proračun kao golf dvojku

Ministar financija može i dalje mutiti šećernu gumu i mazati gume da izgledaju sjajnije, ali gume su i dalje ćelave, ali i prenapumpane, slikovit je Žagar u svom opisu predloženog proračuna.

Jeste li vi u oporbi ili u vlasti, uzvraća mu premijer i odgovara da proračun nije skockan, da je u kratkim rokovima rađen obazrivo, "s pojasom".

Željko Jovanović (SDP) ne prihvaća tumačenje da će Ministarstvo znanosti dobiti čak 1,6 milijardu kuna više nego 2016. godine. To je obmana, jer u tih 1,6 milijardi je i 987 milijuna kuna decentraliziranih sredstva koja su se lani vodila na poziciji Ministarstva financija, a sada su se prebacila u Ministarstvo znanosti. Parola o važnosti obrazovanja zapravo je jedna šarena laž i knjigovodstvena obmana, zaključuje Jovanović.

Plenković: Znanost je jasan Vladin prioritet

Znanost je jasan Vladin prioritet, odgovara Plenković koji odbacuje i tvrdnju Miranda Mrsića (SDP) da Vlada obmanjuje javnost podatkom o porastu minimalne bruto plaće od pet posto. Toga nema, rast je samo dva posto, ustrajava Mrsić, a premijer uzvraća da je bivša SDP-ova vlada u tri godine kumulativno povećala tu plaću manje nego sada njegova Vlada.

Premijer je odbacio i ocjenu Gordana Marasa (SDP) da mu je uvodno izlaganje o proračunu bilo "flah, bez emocija". Što mislite da ću se inspirirati vama, vašim tonom i stilom kako ću govoriti, uzvratio je Mrasu, te poručio kako o proračunu govori onako kako treba, trezveno i racionalno, temeljm pažljivih projekcija i analiza.

-----------------------------

Premijer Andrej Plenković u subotu je sa suradnicima Saboru predstavlio državni proračun za iduću godinu te projekcije za 2018. i 2019. godinu.

Proračun za iduću godinu planiran je s prihodima u iznosu od 121,6 milijardi kuna, rashodima od 128,4 milijarde kuna te deficitom u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.

Proračun za 2017., prvi koji je predložila Vlada premijera Andreja Plenkovića, temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme koja će se primjenjivati od iduće godine.

"Prije prijedloga proračuna, želim se priključiti sjećanju na Franju Tuđmana. Proračun je pripremljen u specifičnim političkim okolnostima. Održali smo izvanredne izbore, formirali partnerstvo i Vladu te u kontekstu kratkih rokova pristupili popravljanju onoga što je bilo onemogućeno kako bismo posao dovršili u roku. Vlada je dobila povjerenje u Saboru prije dva mjeseca i od tada smo pokazali odgovornost i posvećenost u upravljanju državom", kazao je Plenković na početku i zahvalio svima koji su sudjelovali u izradi proračuna.

''Ukupan proračunski manjak zadržavamo ispod 3 posto BDP-a, to jest na razini od 1,9 posto BDP-a. Planirani manjak sveukupno se dovodi na razinu ispod očekivanog rezultata to jest na razinu od 1,6 posto BDP-a. To će omogućiti pad udjela javnog duga u BDP-u", istaknuo je Plenković, javlja Dnevnik.hr.

"Predviđena su sredstva za povećanje plaća naših radnika, prvi put nakon 2009. godine. Proračun predstavlja bitan iskorak u ostvarivanju društvene solidarnosti i fiskalne održivosti. Poreznim rasterećenjem omogućit ćemo da im na raspolaganju ostane 2,5 milijardi više nego da je porezni sustav ostao nepromijenjen. Snižavanje defcitia ostvarujue pretpostavke za daljnje snižavanje kamatnih stopa. Ostajemo oprezni u projekcijama rasta. Očekujemo rast BDP-a od 3,2 posto sljedeće godine. Pozitivne trendove ne shvaćamo kao razlog za opuštanje", rekao je Plenković.

"Mladi će moći bez problema zasnovati obitelj i ostvariti prihode. Planiramo subvencioniranje kupnje prve nekretnine za mlađe od 45 godina. Ovaj proračun ide u skladu s demografskom obnovom", rekao je Plenković te dodao da se proračunom povećava nacionalna sigurnost.

"Povećavamo proračun Ministarstva obrane čime se ojačati domovinska i nacionalna sigurnost kao i sposobnost naših oružanih snaga", kazao je Plenković.

"Minimlanu plaću povećali smo za 5 posto što je više nego kumulativno povećanje u posljednje tri godine", rekao je Plenković.

"Kompenzacijskim mjerama u iznosu od gotovo 4 milijarde kuna pomoći ćemo lokalnoj i regionalnoj samupravi. Vlada će pristupiti izradi gospodarskog programa za slabije razvijena i ratom pogođena područja.

"Proračun je na tragu očekivanja većine hrvatskih ljudi. Pozivam vas da ga podržite i time doprinesete ostvarenju ciljeva hrvatske vlade. Racionalan pristup rashodovnoj strani jedan je od ključnih elemenata", kazao je Plenković na kraju izlaganja.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo