Učenicima kojima leže strani jezici mogla bi se dopasti vijest iz kuhinje Ministarstva obrazovanja: u javno savjetovanje upravo je pušten nacrt Pravilnika o izvođenju nastave dijela predmeta na nekom od svjetskih jezika.
Zamišljeno je da srednje škole ponude roditeljima i učenicima mogućnost pohađanja nastave na stranom jeziku iz najmanje dva predmeta po razredu koji se uče od prvog do četvrtog srednje. Koliko ukupno predmeta kane prebaciti na strani jezik, odlučilo bi nastavničko vijeće svake škole.
Pritom bi se nastava u svakome predmetu izvodila na stranom jeziku iz minimalno polovice nastavnih jedinica na godišnjoj razini, dok bi ostatak obrađivali na hrvatskom. Omjer korištenja stranog jeziku nastavi autonomno bi mogli odrediti predmetni nastavnici.
Da bi uvele ovu mogućnost, škole moraju zatražiti odobrenje resornog ministra, ali i osigurati jezično kompetentnog predmetnog nastavnika.
Strogi kriteriji
Nacrt Pravilnika propisuje uvjete za nastavnike koji bi izvodili nastavu na stranome jeziku, pri čemu mora biti udovoljen jedan od uvjeta - završen studij stranog jezika, kompetencije izvornog govornika odnosno položen ispit iz odgovarajućeg stranog jezika na razini C1. Iznimno bi nastavu iz prirodoslovnih predmeta izvodile osobe s položenim ispitom na razini B2. Nastavnicima se propisuje obveza da učenicima osiguraju nastavne materijale na stranom jeziku.
Učenici koji se odluče za nastavu (predmete) na engleskom ili drugom jeziku, morali bi pak prethodno proći provjeru znanja pred stručnim povjerenstvom škole.
Ministarstvo je u nacrtu pravilnika propisalo mogućnost uvođenja povećanih troškova obrazovanja, odnosno - participacija za roditelje ili skrbnike. Definiranje iznosa godišnje participacije prepustili su školama, ali i dodali napomenu da škola može potpuno ili djelomično osloboditi učenike obveze plaćanja.
Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, takvim planom nije oduševljen.
- To bi vrlo lako moglo postati neka vrsta segregacije u našim školama, gdje bi se učenici koji upisuju elitnije škole po još nečemu izdvojili od običnih. Pitanje je i koliko imamo osposobljenog nastavnog kadra za tu vrstu obrazovanja, budući da je on većinom u elitnim školama. U njih idu djeca boljeg imovinskog statusa, pa meni sve to zajedno vodi elitizaciji školstva - kaže Stipić.
Osim što ga brine potencijalna nejednakost u pogledu prava na obrazovanje, ne vidi niti velikoga smisla u novome pravilniku.
- Puno toga se uvuklo u naše školstvo. Razumijem da sustav mora biti otvoren, no mi se ponašamo kao da nam je cilj te mlade ljude osposobiti da što lakše napuste Hrvatsku. Sve smo učinili da ih pripremimo da odu. Ne vidim da bi našem sustavu trebala biti funkcija osposobljavanje na svjetskom tržištu, više bih volio da ih pripremamo za naše tržište, komentira, uvjeren da se sve više udaljavamo od Ustava i zacrtane jednakosti prava u stjecanju obrazovanja.
Privatizacija školstva?
- Školstvo bi moralo biti jamac socijalnog društva, a umjesto toga punih 20 godina na mala vrta uvodi se privatizacija školstva. Volio bih da imamo sustav jednakih šansi no bojim se da smo svakoga dana sve udaljeniji od toga. Zato ne vidim smisla u tome rješenju, makar me nazvali i konzervativcem - zaključuje.
U Ministarstvu naglašavaju kako je svrha izvođenja nastave na stranom jeziku, među ostalim, unapređenje jezičnih i interkulturalnih kompetencija, razvijanje interesa i pozitivnog stava prema višejezičnosti kao i samopouzdanja učenika.
- Uvođenje dijela nastave na stranom jeziku neće zahtijevati povećanu potrebu zapošljavanja novih nastavnika jer škole planiraju uvođenje nastave na stranom jeziku ako za to ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom, kažu u MZOS-u.