SINDIKATI TRAŽE

'Umjesto kriznog, neka svi plaćaju sindikalni porez'

    AUTOR:
    • Gordana Galović

  • OBJAVLJENO:
  • 25.10.2009. u 21:21

Dorian Horvat/CROPIX

Sindikati pripremaju veliki prosvjed 14. studenoga u Zagrebu, gdje će tražiti vraćanje PDV-a.

ZAGREB - Čak i usklađivanje Zakona o radu sa zakonodavstvom Europske Unije posvađalo je Vladu, sindikate i poslodavce: nezadovoljni što nije riješeno pitanje rada na određeno vrijeme u korist radnika, sindikati će danas objaviti prosvjede.

U pripremi je i veliki sindikalni prosjed za 14. studenoga u Zagrebu na kojem će tražiti ukidanje kriznog poreza i vraćanje PDV-a.

Tek će u dogovorenom nastavku pregovora o izmjenama Zakona o radu socijalni partneri otvoriti najteža pitanja: ugovore o radu na neodređeno vrijeme, regulativu otkaza i ponovno uvođenje doprinosa solidarnosti za nečlanove sindikata. Na posljednjem sastanku s premijerkom Jadrankom Kosor sindikati su jasno najavili da će ponovno inzistirati na takvom doprinosu koji je jednom već ušao u Zakon o radu, ali je pao na Ustavnom sudu. Doprinos solidarnosti na stol je opet stavio njegov idejni začetnik, sindikalac Vilim Ribić.

Već pao na Ustavnom sudu

Sindikalci su na sastanku od premijerke tražili da se očituje podržava li ponovno uvođenje doprinosa solidarnosti.

Pet sindikalnih središnjica imaju približno 500.000 radnika koji plaćaju članarinu. Ako bi još pola od milijun radnika uplaćivalo doprinos solidarnosti u iznosu do jedan posto plaće, to bi značilo da bi mogli godišnje dobivati još 300 milijuna kuna. Znači, na prosječnu plaću od 5300 kuna radnik bi davao do najviše 50 kuna. Doprinos solidarnosti za nečlanove sindikata ugrađen je u Zakon o radu 2003. godine.

Nečlanovi sindikata bili su obvezni plaćati takav doprinos za korištenje povoljnosti koje je sindikat ugovorio ako je kolektivni ugovor s ugrađenim doprinosom solidarnosti na referendumu prihvatila većina radnika. “Sindikalni porez” za radnike koji nisu članovi sindikata nije smio iznositi više od 65 posto prosječne sindikalne članarine i nije smio biti veći od jedan posto neto plaće radnika.

Takve je odredbe u svibnju 2005. srušio Ustavni sud s obrazloženjem da je obveza plaćanja doprinosa nečlanovima sindikata, nametnuta kolektivnim ugovorima, u suprotnosti sa slobodom udruživanja koja je zajamčena Ustavom.

Radnicima se bez pristanka ne može oduzimati nikakav novac, stav je Ustavnog suda, čak i ako od doprinosa imaju koristi i nečlanovi sindikata. Doprinos solidarnosti mnogi su prozvali nametom. Sindikalci, pak, tvrde da je riječ o logičnom doprinosu za zaposlene koji nisu članovi sindikata, a uživaju sva prava koja ugovara sindikat kolektivnim ugovorima. Iako traže ponovno uvođenje doprinosa solidarnosti, sindikati ovaj put predlažu da novac ne ide u sindikalne blagajne. Jedna od ideja jest da se osnuje svojevrsni institut za rad, koji bi provodio različita istraživanja i prikupljao statistike koje sada nedostaju.

Još ne znaju iznos doprinosa

Osim takvog načela, zasad nisu detaljno razradili koliko bi trebao iznositi doprinos solidarnosti. Prijedlog ovaj put moraju puno detaljnije pripremiti i razraditi kako ne bi opet pao na Ustavnom sudu.

Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Ana Knežević, također je potvrdila da će sindikati u nastavku pregovora inzistirati na pitanju doprinosa solidarnosti.

- Moramo opet otvoriti raspravu i ovaj put preciznije dogovoriti sve odredbe. Nije cilj uzeti novac od nečlanova sindikata, nego treba regulirati to pitanje jer sada iste povoljnosti uživa radnik koji plaća članarinu i onaj koji to ne čini - kaže A. Knežević.

Ribić: Što je u tome loše?

Dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić godinama je već najveći zagovornik uvođenja sindikalnog doprinosa solidarnosti. Upravo on je to pitanje pokrenuo i na posljednjem sastanku sindikata s premijerkom Jadrankom Kosor.

- Doprinos solidarnosti je elementarno pitanje. Zašto nitko ne problematizira obveznu članarinu u HGK? Ako Austrija ima obvezni doprinos radnika za radničku komoru, zašto se takav institut ne može uvesti i u Hrvatskoj? Slične institute imaju i ostale zemlje, primjerice Bugarska - kaže Ribić.

U sindikatima su svjesni negativne percepcije javnosti prema takvom porezu, međutim Ribić poručuje da u slučaju ponovnog uvođenja takvog doprinosa novac ovaj puta ne bi išao sindikatima.

Izdvajamo