Istaknuti geolog, akademik s najdužim stažom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (redoviti član od 1969. ) i bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu, akademik Ivan Jurković, umro je u 98. godini.
Iako je umro 30. prosinca 2014., HAZU je informaciju javnosti poslao tek danas, zbog, kako obrazlažu, akademikove želje da ispraćaj bude obavljen u najužem krugu obitelji. Ističu da je ispraćaj akademika Jurkovića održan danas prijepodne na Krematoriju.
Ivan Jurković bio je rektor od 1979. do 1982., a od 1982. do 1984. predsjednik Skupštine Sveučilišta. Dopisni član Akademije postao je 1963., a 1969. i redoviti član. Od 1969. do 1972. bio je i član Predsjedništva Akademije, a od 1969. do 1977. i prvi predsjednik Znanstvenog savjeta za naftu. Od 1977. do 1982. bio je prvi predsjednik Znanstvenog savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju, a od 1994. do 1998. prvi predsjednik Odbora za geokemiju HAZU.
Od 1947. do 1949. bio je direktor i glavni geolog Rudarsko-geološkog instituta Ministarstva industrije i rudarstva NR Hrvatske, a zatim do 1951. glavni geolog Ministarstva crne i obojene metalurgije FNRJ. Od 1967. do 1971. bio je zastupnik u Saboru SR Hrvatske za općine Ogulin i Vrbovsko u Društveno-političkom i Kulturno-prosvjetnom vijeću Sabora. Od 1968. do 1978. bio je i član Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske za nauku, tehnologiju i informatiku. U isto vrijeme bio je i predsjednik Republičkog Savjeta za naučni rad od 1971. do 1978. i Republičkoga savjeta za obrazovanje, znanost i kulturu od 1978. do 1982.
U njegovu životopisu stoji da je bio značajan za razvoj rudarsko-geološke struke i geološke službe u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Kao geolog obavio je sistematizaciju svih poznatih rudarskih ležišta u Hrvatskoj na osnovu teorije o geološkoj evoluciji Zemlje, a istraživao je i boksitna i gipsna ležišta na području bivše Jugoslavije te vodio geološka znanstvena istraživanja planina u srednjoj Bosni. Također je vodio geološka istraživanja u više zemalja Afrike, Azije i Južne Amerike. Kao nastavnik uveo je u nastavu nove znanstvene discipline, kao i kolegije Geokemija i Rudna mikroskopija.
Akademik Jurković zaslužan je za osnutak Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE), kao i za izgradnju nove Nacionalne i sveučilišne knjižnice kojoj je 1988. položio kamen-temeljac, zajedno s akademikom Androm Mohorovičićem, te za izgradnju sportskog centra Bjelolasica.
Godine 1971. upozorio je na nepravednu podjelu novca namijenjenog za znanstvena i tehnološka istraživanja te se izborio za pravedniju podjelu temeljem koje su financijska sredstva za znanost u Hrvatskoj iz Saveznog Fonda za naučni rad udvostručena.
Akademik Ivan Jurković bio je član brojnih strukovnih udruga u Hrvatskoj i inozemstvu i dobitnik brojnih priznanja i nagrada.
Zvonko Kusić: Bio je i jedan od pionira informatike u Hrvatskoj
Akademik Jurković bio je redoviti član HAZU s najdužim stažom, dugim punih 45 godina, i unatoč visokim godinama i bolesti sve do kraja života aktivno je sudjelovao u radu Akademije, posebno Razreda za prirodne znanosti. U svibnju prošle godine prisustvovao je i skupštini HAZU kako bi mogao sudjelovati u izboru novih članova Akademije. Za Akademiju je zaslužan i po tome što je bio prvi predsjednik njena dva znanstvena savjeta i jednog odbora. Osim za svoju rudarsko-geološku struku, akademik Jurković imao je velike zasluge i za razvoj hrvatskog znanstvenog sustava i njegovih institucija, a bio je i jedan od pionira informatike u Hrvatskoj, izjavio je povodom smrti akademika Jurkovića predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.