Vlada će na sutrašnjoj sjednici usvojiti Nacionalni program reformi (NPR) za 2019., kojim se definiraju prioriteti i mjere ekonomske politike koje će se provoditi u sljedećih 12 do 18 mjeseci, a donosi se u sklopu Europskog semestra. Europski semestar je ciklus koordinacije ekonomske i fiskalne politike unutar Europske unije (EU) u sklopu kojega države članice usklađuju svoje politike s ekonomskom politikom definiranom na razini EU.
Prema dostupnim informacijama, Vlada je ispunila u cijelosti ili djelomično 15-ak glavnih mjera iz NPR-a 2018., a jednako toliko mjera je ostalo neispunjeno, ali je za dio njih i predviđeno “kontinuirano” provođenje.
“O proteklih godinu dana smo usvojili model po kojem se koordinacija za provođenje NPR-a sastaje jednom tjedno, većinom utorkom u Banskim dvorima poslije sastanaka Vladinih koordinacija, i to počinje davati dobre rezultate. Svaki utorak analiziramo ‘prolazna vremena’ i određujemo prioritetna područja djelovanja u tom razdoblju, a istodobno stručni suradnici Vlade usuglašavaju sve točke programa, kao i provedbene akte i mjere, s kolegama iz Europske komisije.
Zbog takvog načina rada je Izvješće EK za Hrvatsku od 27. veljače 2019. potvrdilo napredak u provođenju strukturnih reformi. Zabilježen je napredak u provedbi svih četiriju specifičnih preporuka Europske komisije (EK) u odnosu na prošlu godinu i, još važnije, ustanovljeno je da RH više ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže u kojima se nalazila još od 2014., zbog čega više nije u preventivnom mehanizmu postupka u slučaju makroekonomskih neravnoteža”, rekao nam je tim povodom Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, koordinator za reforme i ministar poljoprivrede, dodajući kako je ovogodišnji NPR usuglašen s preporukama EK.
Tolušić nam je kazao kako je svjestan da povećanje potencijalnog rasta i razvoja gospodarstva ovisi o dinamici provođenja strukturnih reformi i da se “uvijek može i mora više i bolje” te istaknuo kako je njegov glavni zadatak u tom dijelu dodatno ubrzati provođenje reformskih mjera na svim razinama. U NPR-u 2019. izdvojeno je deset reformskih prioriteta, 30 glavnih mjera i 100 aktivnosti, a u nastavku najprije dajemo pregled deset glavnih mjera koje su izvršene u cijelosti ili dijelom iz NPR-a 2018., a potom donosimo i mjere koje su preuzete iz NPR-a 2018. i ugrađene u NPR 2019., kao i neke nove reformske mjere.
Mjere u cijelosti ili dijelom izvršene u planu 2018. godine
1. Proveden je paket mjera mirovinske reforme, a za to je Vlada dobila pohvale od EK, ali i kreditnih rejting-agencija.
2. Zakonskim aktima je regulirano spajanje državnih inspekcija u Državni inspektorat, premda se taj projekt još uvijek operativno provodi. Novim Zakonom o cestovnom prijevozu regulirao se rad Ubera i dodatno liberaliziralo tržište taksi prijevoza, i to je bila jedna od pametnih regulacija u posljednje vrijeme, što je također bila jedna od mjera iz NPR-a 2018. Liberalizacija tržišta usluga provedena je do kraja travnja 2019. kroz 200 mjera uklanjanja prepreka slobodi pružanja usluga na unutarnjem tržištu u nizu sektora i profesija.
3. Dobrim dijelom je proveden Vladin plan racionalizacije agencija i zavoda, koji je predviđao pripajanje 54 tijela.
4. Donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a najvažnije izmjene ugrađene u ovaj zakon vezane su uz promjene koje su predviđene kurikularnom reformom osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Doneseni su i drugi najavljeni zakoni i pravilnici. Realiziran je i pilot-projekt e-Škole kojim je obuhvaćena 151 škola.
5. Podignut je dohodovni cenzus za dječji doplatak s 50 posto proračunske osnovice na 70 posto proračunske osnovice i uveden je dodatak za treće i četvrto dijete.
6. Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2018. usvojen je u ožujku 2018., a sadrži 142 mjere rasterećenja za 14 zakonodavnih područja. Provedbom svih mjera omogućit će se smanjenje administrativnih troškova od 625 milijuna kuna, već je provedeno 108 mjera s ostvarenim financijskim rasterećenjem od 95 posto predviđenog ukupnog iznosa rasterećenja, odnosno smanjenje administrativnih troškova i naknada od 597 milijuna kuna te se planirane mjere provode sukladno rokovima.
7. Broj procedura za ishođenje građevinske dozvole smanjen je s 22 na 10 do 14, a trošak ishođenja građevinske dozvole snižen je s 10,9 na 3,7 posto vrijednosti investicije. Uvedeno je elektroničko povezivanje javnih tijela kroz one-stop shop sustav zbog smanjenja odvojenih administrativnih koraka kod ishođenja građevinske dozvole. Ubrzano je ishođenje građevinske dozvole skraćivanjem zakonskih rokova tijelima na 15 dana, nakon čega će nastupati šutnja administracije, odnosno pozitivan odgovor.
8. Putem one stop shopa, odnosno ZIS-a, omogućeno je javnim bilježnicima, odvjetnicima i sustavu e-Građani izdavanje zemljišnoknjižnih izvadaka sa snagom javne isprave.
9. Počeo je razvoj jedinstvenog informacijskog sustava za pokretanje poslovanja (START) te će osnivanje trgovačkih društava biti moguće elektroničkim putem (online).
10. Provedena je, na zakonodavnoj razini, reorganizacija mreža sudova, a predmetni paket zakona predviđa i određene izmjene u pogledu daljnjeg unapređenja organizacije rada i upravljanja pravosudnim tijelima.
Dio mjera koje nisu realizirane i nastavljaju se 2019.
1. Pokrenut je projekt “Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave”, no to je tek početak očekivane racionalizacije jedinica lokalne uprave.
2. Funkcionalno spajanje bolnica i objedinjavanje javne nabave u zdravstvenom sustavu također je jedna od reformskih disciplina koja napreduje brzinom kornjače.
3. Prijedlog novog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika u visokom je stupnju gotovosti, ali još nije usuglašeno konačno normativno rješenje utvrđivanja radnih mjesta te način izračuna plaća za policijske službenike. I ovo je jedna od mjera koja kaska za planom.
4. Kasni se i s restrukturiranjem Hrvatskih željeznica i Croatia Airlinesa, s time da se napominje kako bi se do kraja godine CA trebao dokapitalizirati. Uljanik grupa se ne spominje.
Dio mjera koje se 2019. uspješno nastavljaju:
1. U siječnju 2019. usvojen je Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019., koji sadrži 314 mjera s predviđenim rasterećenjem od 626,74 milijuna kuna, odnosno manjim opterećenjem gospodarstva za 15,57 posto. Tijekom postupka mjerenja i pripreme Akcijskog plana nadležna tijela već su provela rasterećenje kroz 25 mjera, procijenjene vrijednosti ušteda u iznosu od 2,39 milijuna kuna.
2. Također se namjerava nastaviti liberalizacija tržišta usluga, a posebno se apostrofira odvjetnička profesija, moguće i ljekarne.
U četiri mjeseca za Slavoniju ugovoreno 1,23 milijarde kuna
U četiri mjeseca, koliko je proteklo od posljednje sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, ostvaren je porast ugovaranja projekata za 1,23 milijarde kuna. To je kao najvažniju vijest istaknuo predsjednik Vlade Andrej Plenković na 8. sjednici tog Savjeta, održanoj u Novoj Gradiški.
- To je znak da Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ide dobrim tempom naprijed. U dvije i pol godine mandata oformili smo okvir za prioritetnu politiku koji daje rezultate - poručio je Plenković. Podsjetio je potom na ostvarene ciljeve na makroekonomskom planu, kao što su izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka te prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i, konačno, vraćanje Hrvatske na razinu investicijskog kreditnog rejtinga. Pohvalio se i činjenicom da je Hrvatska od ulaska u članstvo uplatila u proračun Europske unije 19,7 milijardi kuna, dok je iz njega u Hrvatsku stiglo 34,1 milijardu kuna. Ne baš optimističnu prognozu, pak, Plenković je prethodno iznio u Slavonskom Brodu gdje je rekao da će “Hrvatska razlike s razvijenijim članicama EU iznivelirati za petnaestak godina”.
Kad je riječ o istočnoj Hrvatskoj, prema riječima ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac, dosad su u sklopu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreni projekti vrijedni 9,7 milijardi kuna, što je 51,76 posto od ukupno predviđenih 18,75 milijardi kuna osiguranih iz fondova EU. Riječ je o novcu kojim su osigurane potpore slavonskim poduzećima, stipendije studentima i učenicima, ali i sagrađeni novi kilometri kanalizacijske mreže. Iz državnog su proračuna, pak, za istočnu Hrvatsku dosad ugovoreni projekti vrijedni 1,85 milijardi kuna. Žalac je najavila kako će novom klasifikacijom prostornih jedinica osam županija Panonske Hrvatske dobiti 40 posto veće potpore u gospodarstvu.
O programima na području poljoprivrede govorio je ministar Tomislav Tolušić, pri čemu valja izdvojiti najavljeni novi natječaj za sustave navodnjavanja koji će slavonskim ulagačima omogućiti 100-postotnu potporu. Tolušić je istaknuo kako “prvi put u deset godina imamo pozitivne pokazatelje u sektoru poljoprivrede gdje izvoz raste dvostruko brže od uvoza, kao što raste i vrijednost poljoprivredne proizvodnje koja je danas, sa 17 milijardi kuna, za devet posto viša u odnosu na 2015. godinu”.
Vlada je sa županijskim i lokalnim vlastima te institucijama potpisala 18 ugovora za natječaje i pozive ukupne vrijednosti 422,7 milijuna kuna, od čega su 96,2 milijuna bespovratna sredstva EU. (N. Patković)