ZAGREB - Ustavni sud je jednoglasno odlučio - referendum o Zakonu o radu ne treba se održati.
Referenduma neće biti jer su prema stajalištu toga suda pretpostavke za njegovo raspisivanje prestale postojati 3. rujna ove godine, kad je Vlada iz procedure povukla prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o radu. U idućih godinu dana Vlada, prema stajalištu Ustavnog suda, ne smije Saboru uputiti istovjetan prijedlog o izmjenanama Zakona o radu.
Šeksovi argumenti
Tako su suci Ustavnog suda stavili točku na referendumsku inicijativu koju je podržalo 717.149 građana s pravom glasa, odnosno 15,95 posto upisanih u biračke popise. Argumentacija Ustavnog suda, slučajno ili ne, u potpunosti se poklapa s argumentacijom potpredsejdnika Sabora Vladimira Šeksa iznesenom prije nego što je HDZ-ova većina u Saboru odlučila odluku o referendumu prebaciti Ustavnom sudu.
Razloge o bespredmetnosti referenduma na sjednici Ustavnog suda, koja je bila javna, najdetaljnije je obrazlagao bivši SDP-ovac Mato Arlović. Međutim, prisutne novinare najviše su iznenadili istupi ustavnog suca Davora Krapca, profesora kaznenog prava, te Jasne Omejec, predsjednice Ustavnog suda, koja je na kraju sjednice pročitala tekst nazvan “Obraćanje javnosti u povodu odluke vezane uz referendum”. Tekst je obračun u prvom redu sa sindikalnim liderima, ali i svima koji se usude kritizirati rad Ustavnog suda.
Ja bih drugačije odlučio
Predsjednik Ivo Josipović, komentirajući odluku Ustavnog suda, rekao je kako je to dalekosežna odluka te je istaknuo: - Da sam sudac tog suda, donio bih drugačiju odluku.
Na pitanje što to znači, Josipović odgovara:
- Nesumnjiva je volja građana da se referendum održi ili makar da se mogućnost izmjene ZOR-a drži pod referendumskim nadzorom. Ne osporavam pravo Ustavnog suda da donese odluku kakvu je donio i ja tu odluku poštujem. Mislim, međutim, da će ta odluka ponovo potaknuti nezadovoljstvo vezano uz nepoštovanje izražene volje građana. Da je riječ o politički osjetljivom pitanju, vidimo i iz reakcije sindikata.
Zato sam se zalagao i još se zalažem za drugačiji model rješavanja ovog pitanja - za uvjetno raspisivanje referenduma.
To je moguće ako Sabor konsenzusom donese odluku prema kojoj se, ako Vlada ponovo pokrene inicijativu o izmjenama Zakona o radu, ide u raspisivanje referenduma na temelju već prikupljenih potpisa - tvrdi predsjednik.
Potreban je dogovor
Međutim, Ustavni sud je svojom odlukom već obvezao Vladu da u sljedećih godinu dana ne pokreće istovjetnu inicijativu za promjenu ZOR-a. Zar to nije dovoljan osigurač, pitali smo Josipovića.
- Rješenje koje predlažem nije jedino moguće, čak ga u jednoj mjeri prihvaća i Ustavni sud, ali je politički kontekst mog prijedloga bitno drukčiji.
Glavni je smisao sačuvati poštovanje volje građana i sindikalne akcije koja ju je artikulirala, poduprijeti konsenzus o referendumu i njegovu predmetu. Osnovna je ideja da se Vladu, sindikate i poslodavce potakne da razgovaraju o pitanju referenduma i postignu o tome dogovor kako se društvena energija ne bi trošila na ovakve formalne rasprave, nego se koncentrirala na meritum i reforme - ističe Josipović.
Predsjednik se osvrnuo i na sindikate koji nisu zadovoljni odlukom Ustavnog suda:
- Što se protesta koje sindikati najavljuju tiče, to je pravo svih građana, pa i sindikata, naravno u okviru zakonskih odredbi o mirnom prosvjedu.
Čime je predsjednica Ustavnog suda 'počastila' sindikalne čelnike u obraćanju javnosti:
1. S obzirom na to da je informacija o karakteru odluke o referendumu iz Ustavnog suda procurila dan prije objave te odluke, Omejec je optužila medije da su donijeli odluku o referenumu i prije nego ju je donio Ustavni sud.
2. Izjave sindikalnih predstavnika o mogućoj odluci Ustavnog suda nepristojne su i ne prikazuju u lijepom svjetlu osobe koje su ih dale.
3. S aspekta političke kulutre izjave sindikalnih čelnika su porazne jer pokazuju njihovo posvemašnje neznanje o neposrednoj demokraciji, nedostatak demokratske svijesti, isključivost i nesnalaženje u događajima koje su sami inicirali.
4. Kad sindikalisti unaprijed odluku Ustavnog suda nazivaju lakrdijaškom, riječ je o svjesnom i namjernom pozivanju na odbacivanju Ustavnog suda ‘kao vrhovne institucije ove države’.
5. Poruka jednog sindikalog predstavnika (Ozrena Matijaševića, op. red.) da će sindikati znati ubojito odgovoriti otvoreno je prijeteća i poziva na rješavanje društvenih problema neprihvatljivim sredstvima.
6. Poziv građanima “da ne nasjedaju na rušilačke poruke ambicioznih pojedinaca kojima očito nije u interesu da se društveni problemi u našoj zemlji rješavaju na način na kojeg to traži Ustav.
7. Poziv građanima da odluku ustavnog suda pročitaju pažljivo jer je njezin sadržaj posve drukčiji od onog što će u javnosti tvrditi oni koji su “zaslijepljeni, neodgovorni”.
Reakcije političara na odluku Ustavnog suda: To je tragično za Hrvatsku
Zoran Milanović (SDP): Sud si uzeo pravo na arbitriranje
Za SDP je inicijativa za raspisivanje referenduma neprijeporna. Riječ je o volji građana, a oni su tu volju nedvosmisleno iskazali davanjem ogromnog broja potpisa. I u tom trenutku nitko ni na koji način nema pravo arbitrirati, ocjenjivati svrsishodnost i politički oportunitet referendumskog pitanja. Ustavni sud si je to pravo uzeo, a mi u demokratskoj državi ne možemo drugo nego tu činjenicu prihvatiti. Kada SDP dobije vlast, izmijenit ćemo određene propise kako bismo takvo arbitriranje ubuduće onemogućili.
Damir Kajin (IDS): Šeks vuče konce, Kosor će biti kriva
Hrvatsku vlast i državu u svoje je ruke preuzeo Vladimir Šeks. On povlači poteze za koje će odgovarati Jadranka Kosor, a sve kako bi HDZ ostao na vlasti. Odluka Ustavnog suda koincidira s Polančecovim izjavama da je Šeks u ime Ustavnog suda određivao sudbinu pojedinih zakona. Nema suca koji se Šeksu ne bi poklonio. Kad on digne mali prst, slijedi ti jedna godina zatvora, a kada digne kažiprst, pada zakon, odnosno ignorira se 720 tisuća potpisa građana.
Vladimir Šeks (HDZ), potpredsjednik Sabora: Bez komentara
- Nemam što komentirati odluke Ustavnog suda.
Ozren Matijašević (SDP), koordinator 5 sindikalnih središnjica, predsjednik HUS-a: Tražimo ukidanje Ustavnog suda
- To je lakrdijaška odluka, lakrdijaškog suda, donesena po političkom diktatu. Ona je protuustavna i protuzakonita. Ustavni sud u pravilu donosi odluke suprotne volji građana, što je logično ako znamo kako su sjeli u svoje fotelje. Prema Ustavu, građani imaju pravo odlučivati o svakom pitanju iz djelokruga Sabora, a u ovom slučaju to im nije omogućeno. Ovakvom odlukom uveli su građane drugog reda. HUS će tražiti ukidanje Ustavnog suda, a o zajedničkoj sindikalnoj reakciji na ovu odluku odlučit ćemo danas.
Frano Matušić (HDZ): Ne miješajte se u rad sudova
- Ne pada nam na pamet komentirati sudske odluke. Ustavni sud je nezavisno tijelo. U Hrvatskoj postoje tri stupa vlasti. Svima bih preporučio da se ne miješaju u rad sudova.
Vesna Pusić (HNS): To nije bio posao Ustavnog suda
- To nije ni trebalo ići na Ustavni sud, nego u Sabor. Nije na Ustavnom sudu da politički procjenjuje je li referendum opravdan, nego je li sve provedeno po Ustavu i zakonu. Moguće je da su na takvu odluku utjecali vladajući, nemam dokaza, ali je činjenica da je on donio identičnu odluku kao i saborski Odbor za Ustav.
Milorad Pupovac (SDSS): Što se smije, a što ne smije reći
- Bilo bi bolje da je o referendumu odlučivao Sabor, a ne Ustavni sud. Ne mogu komentirati spekulacije o utjecaju politike na Ustavni sud, posebice ako je istina da je jedan sudac na sjednici govorio što se smije, a što ne smije reći o sudu. Svete krave su svete samo ako su svete. Mislim da će sindikati nakon ovoga biti dovoljno mudri da im se posao ne pretvori u prepucavanje, posebice s Ustavnim sudom.
Dragutin Lesar (HL): Kakvi su to suci? Sve se znalo prije
- Očekivao sam takvu odluku. Ustavni suci jako dobro osluškuju govor vladajućih. O njihovoj vjerodostojnosti dovoljno govori činjenica da je njihova odluka bila poznata dan prije. To je tragično za Hrvatsku. Sindikati referendum mogu i moraju provesti, ali na trgovima i ulicama. To je jedini način obrane od ovog nasilja zabrane neposredne demokracije. (V. R., S. B.)