UZBUNA ZBOG TOKSIČNOG OTPADA IZ BOSANSKE RAFINERIJE 'Opasni gudron ugrozit će okoliš u Slavonskom Brodu'

Sanacija gudronske lagune koja se nalazi u sklopu Rafinerije nafte Brod u BiH, posljednjih dana privlači veliku pozornost, prije svih, gradskih vlasti u Slavonskom Brodu koje su upoznate s najavom realizacije ovog projekta, a koji bi, po njima, mogao imati negativan utjecaj na okoliš i u samome Slavonskom Brodu, odnosno prostoru uz lijevu, hrvatsku obalu Save.

Ovih dana, naime, završila je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš pri sanaciji gudronske lagune, pri čemu su gradske vlasti Slavonskog Broda izrazile nezadovoljstvo odabranom metodom sanacije i bojazan da bi takav način sanacije mogao ugroziti vodozaštitno područje u njihovom gradu i okolnim mjestima.

Kiseli gudron

O čemu je ovdje riječ. U Rafineriji Brod, naime, sve do 1966. godine proizvodila su se motorna ulja i obavljala reciklaža rabljenih motornih ulja, pri čemu je kao nusproizvod nastajao tzv. gudron, odnosno “teška smolasta i agresivna masa koja ima kiseli karakter”.

U Studiji piše da je “gudron smjesa ostataka ulja, katrana i sumporne kiseline, s primjesama teških metala i polihalogeniziranih ugljikovodika nastala prilikom regeneracije otpadnih ulja sumpornom kiselinom kao i od obrade pojedinih frakcija nafte sumpornom kiselinom. Kiseli gudron, koji čini glavninu otpada u ovom odlagalištu, je crna želatinozna masna otpadna materija, koja nastaje prilikom kisele rafinacije međuprodukata nafte, odnosno upotrijebljenih ulja s koncentriranom sumpornom kiselinom pri čemu se izvlače nezasićeni ugljikovodici, jedinjenja metala i organski kloridi”.

Deponij

Ova vrsta otpada godinama je odlagana u zemljanu jamu kao privremeno odlagalište u okviru lokacije rafinerije, sve dok 1966. nije prestala proizvodnja i reciklaža rabljenih ulja na takav način, pa od tada i nema produkcije gudrona. No, jama je nakon toga postala deponij za razne rafinerijske otpade nastale prije svega čišćenjem sirovinskih i produktnih rezervoara. U Studiji se ističe i kako je “nedovoljna ekološka osviještenost o štetnosti gudrona po životnu sredinu, a samim tim i ljudsko zdravlje, uvjetovala nekontrolirano odlaganje ovog otpada u jamu”.

“U najkraćem, gudronska jama u krugu Rafinerije nafte u Brodu služila je dugo godina (pored odlaganja gudrona) za odlaganje različitog specifičnog otpada o čijoj količini i vrsti nitko nije vodio evidenciju i koja ne postoji ni danas”, stoji u Studiji. Također, valja naglasiti da je riječ o otvorenoj jami, izloženoj atmosferskim utjecajima. Inicijativu za rješavanje ovog problema Rafinerija nafte Brod pokrenula je krajem 2009., a konačni prijedlog je takav da se 39.000 kubičnih metara ovog opasnog otpada pomiješa s vapnom i vodom čime bi se dobio soldifikat koji bi se potom vratio u jamu, ali to bi i povećalo zapreminu na oko 73.000 kubika. Inače, visina sloja gudrona u jami trenutno je 4,16 metara, a nakon postupka to bi bilo 8,2 metra. Jama bi prije toga bila sanirana i “zaštićena multibarijernim slojem koji će omogućiti da se postigne odgovarajući koeficijent vodopropusnosti čime će se spriječiti proboj eluata u zemljište i podzemne vode”. Jama bi se potom zatvorila izgradnjom gornjeg multibarijernog sloja, nasipanjem zemlje i provođenjem rekultivacije, a na površinu bi se mogla posijati trava ili izgraditi parking. Odabranom metodom sanacije nisu zadovoljni u Slavonskom Brodu.

Davor Pongracic / CROPIX

Mirko Duspara

Povećanje mase

“Postupak kojim je predviđena sanacija gudronske jame samo će promijeniti fizičko stanje otpada koji se u njoj nalazi, pri čemu će on dobiti još veću masu, a ostati jednako toksičan.

Da pojasnimo, Studijom je predviđeno da se gudron (mulj) vadi iz lagune, miješa s vapnom i vodom u reaktoru pri čemu nastaje soldifikat koji će se prvo privremeno skladištiti te nakon toga vraćati u istu jamu iz koje je izvađen.

Kako se ovim postupkom povećava masa nastalog otpada, njegova visina više neće biti četiri nego osam metara. S obzirom na to da će se soldifikat odlagati u tlo potrebno je detaljnije opisati postupak sanacije lagune prije toga. Također je nejasno jesu li predviđeni brtveni slojevi i sustav za otplinjavanje, hoće li postojati sustav za odvodnju procjednih voda, na koji način će se procjedne vode obrađivati, hoće li se ispuštati u Savu, kako će se otpadni plinovi obrađivati, nastaju li otpadni plinovi prilikom odlaganja ovakvog otpada i kako će se obrađivati, koje su emisije plinova i sl.”, naveli su iz Gradske uprave Slavonskog Broda u kojoj smatraju da je Studiju nužno nadopuniti ili izraditi zasebnu Studiju utjecaja na okoliš za postupak odlaganja u tlo te provesti postupak procjene utjecaja na životnu sredinu. Suspektno im je i to što je predviđeno da se nastali soidifikat privremeno odlaže do njegova zbrinjavanja u tlo.

Eko-mreža

“Pri tome nije objašnjen detaljan opis lokacije (je li riječ o skladištu, hali, natkrivenom betonskom platou, vodonepropusnoj podlozi i sl.), niti što se događa s otpadom u slučaju bilo kakvog incidenta. Najbliža udaljenost lokacije na kojoj će se izvoditi radovi i granice s Hrvatskom je samo jedan kilometar, a riječ je o području ekološke mreže Natura 2000.

Naime, ovo je vodozaštitno područje, a zbog blizine Jelas polja s ribnjacima ono je od iznimnog značaja za očuvanje biljnih i životinjskih vrsta koje ovdje imaju stanište. Studijom utjecaja na okoliš nije analiziran utjecaj otpada iz gudronske lagune niti na vodozaštitno područje niti na ekološku mrežu”, poručuju iz Slavonskog Broda, upozoravajući pri tome i da nije u obzir uzeta činjenica da je “zbog rada Rafinerije nafte, zrak u Brodu (BiH) već sada 3. kategorije, što znači da je predviđeno zagađenje zraka prikazano manjim nego što će to uistinu biti”.

Iz Slavonskog Broda poručuju da će poduzeti sve kako bi se spriječio negativni okolišni utjecaj na grad i okolicu, a isto očekuju i od naših ministarstava i drugih nadležnih tijela.