Je li postojeći model organiziranja vatrogastva dobar za Hrvatsku, koji su mu nedostaci, kako ga unaprijediti i što mijenjati? To su samo neke od tema na koje će odgovor pokušati dati konferencija Jutarnjeg lista “Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija” koja će se održati 15. studenoga u Laubi u Zagrebu.
Hrvatska vatrogasna zajednica kao najmasovnija organizacija s više od 1800 dobrovoljnih vatrogasnih društava i više od 170.000 članova baštini tradiciju vatrogastva već 140 godina. Profesionalne vatrogasne postrojbe i dobrovoljni vatrogasci dali su nemjerljiv doprinos gašenju šumskih požara. O tome, ali i drugim aktualnim pitanjima vatrogastva razgovarali smo s Antom Sanaderom, predsjednikom Hrvatske vatrogasne zajednice, koji je uvodno ocijenio djelovanje vatrogastva u ovoj protupožarnoj sezoni.
- Prema ocjeni svih relevantnih faktora, i u vatrogastvu, i izvan njega, ocijenjeno je da su vatrogasci u potpunosti obavili svoj posao. Bitno je da se pokazalo da sustav funkcionira. Nemjerljiv doprinos dale su vatrogasne postrojbe iz kontinentalnog dijela Hrvatske koje su sudjelovale u gašenju požara u Dalmaciji i na priobalju - kaže Ante Sanader.
Predsjednik HVZ-a ističe kako je vrijeme da se ozbiljno razmotri obnova voznog parka i nabave namjenska vozila za gašenje šumskih požara i vatrogasne cisterne. Prosjek starosti vozila profesionalnih postrojbi je 17 godina, dobrovoljnih 24 godine, a neka vozila su i muzejski primjerci. Pogrešan je pristup, smatra predsjednik HVZ-a, da smanjenjem požara treba smanjivati ulaganja u vatrogastvo, nego upravo obrnuto. Primjerice, 148 jedinica lokalne samouprave izdvojilo je manje od obveznih jedan posto proračuna za vatrogastvo, no čak njih 428 izdvojilo je više od obveze, a radi se o jedinicama koje su bile ugrožene požarima.
Navodi i primjere Austrije i Slovenije, gdje se iz premija osiguranja izdvaja 85, odnosno 6,8 milijuna eura za opremu vatrogasaca, a u Hrvatskoj taj iznos iznosi samo 1,4 milijuna eura. - Navedene premije izdvajaju se iz premija osiguranja protiv požara. Hrvatska vatrogasna zajednica mnogo ulaže i u protupožarnu edukaciju stanovništva već od vrtićke dobi, organizira kamp u Fažani u kojem je ove godine sudjelovalo oko 1500 mladih. Kad je o organizaciji vatrogastva riječ, predsjednik HVZ-a protivi se namjerama da vatrogasnim postrojbama rukovodi MUP. Ministru Božinoviću zahvaljuje što je saslušao njihove argumente.
- To je imalo smisla u ratno vrijeme, ali smatram da nam je mnogo bliži austrijski i njemački model funkcioniranja vatrogastva koji funkcionira već 150 godina. Želimo da glavnoga vatrogasnog zapovjednika imenuje Vlada, da to bude stručna osoba koja će zapovijedati svim vatrogasnim postrojbama. Kad imamo krizne situacije, kao što su veliki šumski požari, a takvih je samo 1 posto od 32.000 intervencija godišnje, ali oni su po opožarenoj površini, po medijskoj pažnji ipak najvidljiviji, treba formirati državni stožer. Vatrogastvo, profesionalne i dobrovoljne postrojbe na način kako su organizirane mogu se uklopiti u strategiju nacionalne sigurnosti i mislim da one imaju važnu ulogu u toj strategiji. Vatrogasci, profesionalni i oni dobrovoljni su najosposobljeniji i najpozvaniji za gašenje požara, ali moramo razmisliti i o tome da sve građane obrazujemo za gašenje požara i protupožarnu zaštitu.
Važno je da je zaštita od požara postala i dio strategije nacionalne sigurnosti jer nas iz Europe često o tome pitaju, a ona je bitna i radi povlačenja novca iz fondova EU. Kroz fondove EU bit će nam na raspolaganju 30 milijuna eura za nabavu između 80 i 100 vozila specijalne namjene za gašenje šumskih požara, kojih sada nedostaje. Za prevenciju šumskih požara važna je i gradnja protupožarnih putova. HVZ i njezin predsjednik naglašavaju i značaj održavanja otvorenih površina koje su sada dobrim dijelom zapuštene. - Mediji su veliki saveznik vatrogastva i mogu puno pomoći osvješćivanju stanovništva u protupožarnoj zaštiti, a konferenciju Jutarnjeg vidim kao prigodu za razmjenu mišljenja stručnjaka i svih čimbenika protupožarne zaštite - zaključio je Sanader.