Kada je bivši ministar vanjskih poslova i saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač u jeku rekonstrukcije Vlade izjavio kako je rekonstrukcija potrebna i HDZ-u, izazvalo je to burne reakcije u vrhu stranke.
Prvi je reagirao premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković, kojemu će Kovač biti jedan od protukandidata na unutarstranačkim izborima.
- Treba najprije Vladu rekonstruirati, a HDZ konsolidirati. Vidjet ćemo tko će biti glavni u toj igri - poručio je Plenković Kovaču, kojeg je prozvao i glavni tajnik stranke Gordan Jandroković kazavši da ga to što je učinio, barem u njegovim očima, diskvalificira za čelnika HDZ-a.
Jesu li vas iznenadile reakcije iz vrha HDZ-a? Što kažete na njih?
- O tome tko je kvalificiran za čelnika HDZ-a i tko će biti “glavni u toj igri” neće odlučivati pojedinci, nego cjelokupno članstvo stranke. Kao što znamo, HDZ je prema svom statutu demokratska politička organizacija, a ne nasljedna monarhija.
Što to točno znači, da HDZ-u treba rekonstrukcija?
- Da se stranka treba obnoviti. Kao član stranke i kao saborski zastupnik koji je izravno izabran u devetoj izbornoj jedinici, zabrinut sam. Rezultat na europskim izborima pokazao je da je HDZ u odnosu na parlamentarne izbore 2016. godine izgubio gotovo trećinu svojih birača. To dovoljno govori. Bio je to dosad najlošiji izborni rezultat HDZ-a na nacionalnoj razini u njegovoj povijesti. Za pobjedu na nadolazećim izborima potrebna je očito promjena politike HDZ-a. Zato su naši članovi u velikom broju i pozdravili moju izjavu.
Zašto ste to izjavili baš na dan kad se na izvanrednoj sjednici Sabora glasalo o novim ministrima? Je li to bio loš tajming?
- Rekao sam nešto što je općepoznato, da je Vlada onoliko jaka koliko je jak HDZ. Drago mi je da je Andrej Plenković odmah prihvatio moju tezu. Samo što je “rekonstrukciju” nazvao “konsolidacijom”.
Je li to ipak bilo nekorektno u tom trenutku, kako vam neki prigovaraju?
- To je argument koji jednostavno ne stoji. Da sam to izjavio prije ili kasnije, u nekoj drugoj prigodi, vjerujem da bi kod nekih pojedinaca reakcije bile slične jer se očito ne želi prihvatiti stvarnost. Podržao sam prijedlog rekonstrukcije Vlade, to sam uostalom bio i najavio. I ponosan sam što nikada nisam pisao pisma i pozivao stranačke kolege na neposluh niti davao ostavku u kriznim trenucima za HDZ i njegovu vladu. Kazao sam da je za pobjede HDZ-a na budućim izborima potrebna rekonstrukcija u HDZ-u i iza toga čvrsto stojim. To je, ponavljam, mišljenje mnogih naših članova i birača. Moj je interes, tomu stremim, što snažniji i bolji HDZ koji će napokon Hrvatsku reformirati, preporoditi i pretvoriti je u zemlju u koju će se ljudi useljavati, a ne iseljavati.
Što mislite o rekonstrukciji Vlade? Hoće li novi ljudi uspjeti nešto učiniti u tako kratkom vremenu, poznajete li nove ministre?
- Dobili su šansu. Želim im uspješan rad. Neke kolege poznajem više, neke manje. Vlada mora funkcionirati, a odgovornost za njezin rad u prvom redu snosi njezin predsjednik.
Što biste vi napravili po pitanju HNS-a i rekonstrukcije da ste bili na mjestu Andreja Plenkovića?
- Pitate krivu osobu. Kao što znate, osobno nisam bio za sklapanje takve koalicije. Nakon razlaza s Mostom 2017. zalagao sam se za prijevremene izbore, i to na dan drugog kruga lokalnih izbora. Uvjeren sam da bismo na njima premoćno pobijedili. Ali to je sada iza nas.
Smatrate li da je još neki ministar trebao otići? Primjerice, Milan Kujundžić?
- To je pitanje za predsjednika Vlade.
Ipak, kakvo je vaše mišljenje o Kujundžićevu ostanku u Vladi?
- Dok god uživa povjerenje predsjednika Vlade i ima podršku parlamentarne većine, ostaje na poziciji ministra.
Neki su ministri teško podnijeli smjene, očekujete li da bi neki u budućnosti mogli praviti probleme, poput Tomislava Tolušića?
- Ne očekujem. Veselim se suradnji s njim u Klubu zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru. Inače, i sam sam 2016. nakon parlamentarnih izbora izgubio mjesto u Vladi, iako sam bio preferencijalni pobjednik u svojoj izbornoj jedinici i međunarodni tajnik stranke. Smatrao sam to tada nepravednim. Jesam li pravio probleme? Nisam.
Rejting HDZ-a pada iz mjeseca u mjesec, je li zbog toga, kao i zbog afera koje su se nanizale u HDZ-u, do rekonstrukcije Vlade trebalo doći i ranije?
- Birači su nam uputili vrlo jasnu poruku na izborima za Europski parlament. Nju treba ozbiljno shvatiti. Budimo realni, rekonstrukcija Vlade uvelike je i posljedica izbornog rezultata. Glasači su nam vodilja, držimo se njih. A u našoj stranci ima, na svim razinama, pregršt sposobnih, angažiranih i domoljubnih ljudi koji žele bolji život u Hrvatskoj, u Osijeku, Splitu, Rijeci ili Zagrebu, a ne u Dublinu ili Münchenu. Uvažavajmo, slušajmo i upregnimo ih, dajmo im šansu. Među njima apsolutno dominira svijest da nezakonite radnje ne smiju biti pokriće za bilo koga u HDZ-u. Ako netko skrene s puta čestitosti, za to snosi i odgovornost. Tu nema kompromisa.
SDP vas je, prema zadnjim istraživanjima, skoro stigao. Kako zaustaviti pad HDZ-a?
- Za pobjede na sljedećim izborima HDZ se mora korjenito promijeniti, treba se vratiti svome članstvu i biračima. U svakodnevnom sam kontaktu s ljudima širom Hrvatske. S jedne strane, žele stranku bez afera, žele da se daje prednost sposobnima i neokaljanima kadrovima, kojih ima napretek, pred onima koji su samo podobni. Tako bi općenito trebalo pristupiti kadroviranju, a ne obrnuto. Samo tako možemo dugoročno Hrvatsku kvalitetno izgraditi i pretvoriti u uspješno i pravedno društvo. S druge strane, ljudi žele da se HDZ vrati u svoje prirodno korito, svojim izvorima, svojim temeljima. HDZ-ova izborna baza danas je sužena.
HDZ nije i ne može biti samo centristička, nije samo demokršćanska stranka. Sveukupnost njegovih karakteristika, njegov “genom”, njegovu osnovnu paradigmu definirao je Franjo Tuđman na Prvom općem saboru 1990. godine kada je rekao da HDZ želi biti središnja demokratska državotvorna stranka u hrvatskom političkom životu, “ali kao i u svakoj demokratskoj stranci normalno je postojanje i u njezinu sastavu - uz središnjicu - i desnice i ljevice”. I dodao je da treba “težiti njihovu međusobnu nadmetanju u oživotvorenju programskih ciljeva”. Dakle, HDZ ima svoju osnovnu Tuđmanovu paradigmu, ne treba mu nova paradigma, nikakav novi obrazac funkcioniranja. Ono što se mijenja jesu programski ciljevi. Takvu sam širinu u pristupu politici osjetio kod Franje Tuđmana kada sam u njegovu Uredu predsjednika započeo svoj radni vijek.
Tako i ja danas vidim HDZ, kao središnju hrvatsku stranku trajnog unutarnjeg dijaloga koja okuplja angažirane hrvatske domoljube, ljude poglavito kršćanskog svjetonazora, socijalne osjetljivosti, uvriježenih hrvatskih i europskih vrednota, zagovornike slobodnog tržišnog gospodarstva. To, naravno, podrazumijeva odbacivanje bilo kakvog totalitarizma i ekstremizma, i lijevog i desnog. S tom sviješću djelujem u hrvatskoj i međunarodnoj politici. Uvjeren sam da je to pobjednički put za HDZ, toga se treba držati.
Spomenuli ste više puta nezakonite radnje. Treba li uvesti sigurnosne provjere za ministre?
- Predsjednik vlade ima ovlast zatražiti sigurnosnu provjeru za svaku osobu koja se imenuje ili je imenovana na dužnost u Vladi.
Jesu li se u zadnje vrijeme popravili odnosi Plenkovića i njegova zamjenika Milijana Brkića?
- To morate pitati Andreja Plenkovića i Milijana Brkića.
Je li odlučeno tko će biti novi politički tajnik HDZ-a nakon smjene Lovre Kuščevića?
- Nisam u to uključen, od lipnja prošle godine više nisam član Predsjedništva HDZ-a.
Kako gledate na raskol u stranci Nezavisni za Hrvatsku i na sukob dvoje vodećih ljudi, Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića?
- Ne želim ulaziti u ocjenu osobnih odnosa unutar te stranke. Ponovit ću da bi HDZ trebao biti toliko širok i pokrivati politički spektar koji obuhvaća glasače narodnjačkog, kršćansko-demokratskog, centrističkog i suverenističkog usmjerenja. Tako bismo imali jak i stabilan HDZ i time jaku i stabilnu vlast u Hrvatskoj.
Koliko će sve što se događa u HDZ-u, a posebno afere, biti uteg Kolindi Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima?
- Čekamo da se Kolinda Grabar-Kitarović formalno izjasni o svojoj kandidaturi za predsjednicu Republike.
Vi ste bili direktor njene kampanje na izborima 2014. Hoćete li i ovaj put biti angažirani?
- Točno, bio sam čelnik Izbornog stožera i time u skupini stranačkih ljudi koji su imali određenu hrabrost biti u kampanji kada je kandidat SDP-a i tadašnji predsjednik Ivo Josipović bio nadmoćni favorit. Tada su mnogi, ne samo u HDZ-u, sumnjali da Kolinda Grabar-Kitarović može pobijediti, a neki su se čak kladili na pobjedu Josipovića. Međutim, pobijedila je Kolinda Grabar-Kitarović. A svojoj stranci sam uvijek na raspolaganju, i tada i sada.
Što mislite o kandidaturi Miroslava Škore?
- Miroslav Škoro je ozbiljan kandidat i tako ga valja shvatiti. To trenutno pokazuju i ankete. Isto vrijedi i za Zorana Milanovića. Nikoga se ne smije podcijeniti.
Koga vidite u drugom krugu?
- Pričekajmo da se Kolinda Grabar-Kitarović formalno izjasni o kandidaturi. Vrlo je važno da se taj čin konačno dogodi. Prije pet godina smo sredinom lipnja na Predsjedništvu stranke donijeli odluku o njezinoj kandidaturi za predsjednicu Republike. Tada smo, de facto, krenuli u kampanju, a već početkom srpnja održali smo klauzuru za kampanju. Smatram da je to tada bio pravi tajming.
Znači li da sada sve oko njene kampanje kasni?
- Govorim o svom iskustvu od prije pet godina kada je naša kandidatkinja, na iznenađenje mnogih, ali ne i mene, pobijedila, a s njom i HDZ.
Definitivno ćete se kandidirati protiv Plenkovića na unutarstranačkim izborima?
- Kada dođe to vrijeme, kandidirat ću se za snažan, jedinstven i pobjednički HDZ.
Čini se da će na sljedećim izborima u HDZ-u biti jako puno kandidata, postoji li mogućnost da se neki kandidati udruže, spominju se već dogovori Davora Ive Stiera i Domagoja Miloševića, pa i vas. Jeste li već imali neke razgovore o tome s kolegama?
- S mnogim kolegama u stranci komuniciram. Želja mi je da HDZ bude snažniji i bolji. Treba jačati jedinstvo stranke. Prioritet mi je što tješnja komunikacija s članstvom, sa što više članova stranke. Za pobjedu će biti potreban savez s članstvom, ne samo s pojedincima.
Postoji li mogućnost da do unutarstranačkih izbora u HDZ-u dođe i prije proljeća 2020., neki, naime, spominju i takvu opciju?
- U statutu stranke piše da će se izbori za tijela i dužnosnika na nacionalnoj razini održati najkasnije mjesec dana prije isteka njihovih mandata, što znači najkasnije na proljeće sljedeće godine. A hoće li se održati ranije, ovisi o odluci stranačkih tijela.