ŽIVOT NAKON BRANE

VIDEO: 'U SELU NAM JE NASTALO ŠEST NOVIH JEZERA!' Jedina hidroelektrana puštena u promet otkad je RH postala država pretvorila život lokalcima u pakao

    AUTOR:
    • Mario Pušić

  • OBJAVLJENO:
  • 01.10.2019. u 11:04

Robert Fajt / CROPIX

Rijeka Dobra (lijevo); Ivan Mateša - Krkan i Josip Špehar (u sredini); jezerce snimljeno iz zraka (desno)

 

Hidroelektrana Lešće, puštena u promet 2010. godine kao jedina takva elektrana otkad je Republika Hrvatska postala država, postala je problem lokalnom stanovništvu, ali i teret za ekosustav Karlovačke županije.

Protok vode nizvodno od objekta sa 60 kubnih metara po sekundi i više se nego udvostručio, uništivši kanjon rijeke sljedećih 30 km. Odavno je rastjerao kupače, uništio turizam na rijeci, a posljednjih godina zbog erozije i uništavanja obale odronima, vlasnici nekretnina uz rijeku doslovno ostaju bez zemlje, jer im je odnosi rijeka. Te su štete vidljive, HEP ih je kao vlasnik priznao godinu nakon puštanja centrale u rad. Tada osnovanu Radnu skupinu za praćenje štete, od ožujka ove godine zamijenilo je slično Povjerenstvo. Dosad su milijuni kuna ulupani u razne sanacije, no nijedna nije trajna.

 

Danas je jasno kako centrala utječe na rijeku Kupu, a kad je Mrežnica u lipnju posmeđila, opet je pod povećalom bila hidroelektrana. Nikada nije provedeno istraživanje kojim bi se dokazala krivnja HE za Mrežnicu, ali stručnjaci ne dvoje da su povezani podzemni sustavi ta dva korita. Jedan od dokaza da akumulirana voda iznad brane pronalazi puteve podzemljem su i jezera nastala u okolici zaseoka Špehari.

Robert Fajt / CROPIX
 

Iako su od akumulacijskog jezera udaljena od tri do pet kilometara, čak sedam jezera površine nekoliko od stotina četvornih metara do nekoliko desetaka tisuća, nastalo je njegovim punjenjem. Svjedoče nam o tome mještani Josip Špehar i Ivan Mateša. Voda je izbila iz podzemlja i ujezerila udubine u zemlji i škrape na poljima i šumama. Mještani svjedoče da se njihova razina diže i spušta s razinom vode u akumulaciji.

Lokalnoj HDZ-ovoj politici taj je projekt bio perjanica, no i oni su danas svjesni koliko je štetan. Ilustrira to jedna zanimljivost. Župan Damir Jelić na posljednjoj sjednici Županijske skupštine poručio je: “Poučeni ovim iskustvima, hajmo sanirati što se sanirati da i ne dajmo na ostale rijeke”. Čuo je to dobro i predsjednik Skupštine Ivan Vučić koji je u govoru pri puštanju objekta u rad, tada kao župan, rekao: “Gospođo predsjednice, ministri, nemojmo čekati još 50 godina jer imamo još hidropotencijala na Korani, Kupi, Dobri”, obraćajući se tada predsjednici Vlade i svojoj stranačkoj šefici Jadranki Kosor.

Mario Pušić / CROPIX

Otvorenje HE Lešće 2010. godine

 

Tko je danas luđak?

Karlovački zeleni aktivist Denis Frančišković iz udruge Eko Pan godinama upozorava na negativan utjecaj HE Lešća na okoliš. Njegove zle slutnje počele su dobivati potvrdu samo godinu nakon što je proradila, a godinu poslije toga prvi put je rekao da je najsvrsishodnija sanacija njezina lošeg utjecaja - njezino rušenje.

- Zbog te izjave su na nas gledali kao na luđake. Dakako, nisam promijenio mišljenje do danas, međutim, većini stanovnika Karlovačke županije ta se ideja više uopće ne čini ludom. Smatram da je to ne samo najbolje za prirodu koja će se sama regenerirati, nego i najisplativiji oblik sanacije. Koliko je nama HE Lešće isplativo? Mi u ovom trenutku uopće ne možemo procijeniti kakav će biti daljnji utjecaj tog objekta na prirodu, možemo samo prognozirati na iskustvima iz proteklog desetljeća, a ona su grozna - smatra Denis Frančišković, dodajući da je u svijetu rušenje elektrana sasvim normalna pojava, ilustrirajući to američkim primjerom, gdje su vlasti u posljednjih tridesetak godina srušile više stotina raznih brana i hidroelektrana vrativši rijeke prirodi, te francuskim, gdje je ljetos počelo rušenje dvije brane slične onoj iz Lešća.

 

Vlasnici zemljišta uz Dobru ostaju bez kvadrata svojih parcela, a cijene njihovih nekretnina drastično su pale. To dovodi, smatra Frančišković, do iseljavanja stanovništva i smanjenja gospodarskih aktivnosti, pogotovo turističkih, ali otvara Pandorinu kutiju mogućih tužbi vlasnika prema državi koja otvoreno priznaje da je HE Lešće odgovorno za takvo stanje. No, ne treba zanemariti “nevidljive” štete.

- HE Lešće je uništila Dobru, no njezin utjecaj je očit i na Kupi, koja se također diže pod snagom vodnog vala iz Dobre. S tim valom dolazi brža i hladnija Kupa, jer se voda ispušta s dna akumulacije, što je pogubno za riblju mlađ. Pitanje je što se događa i s Mrežnicom na kojoj se također mogu uočiti promjene otkad je proradila ta hidrocentrala. Ljudi koji žive uz rijeke to vide i o tome razgovaraju. U ozbiljnim se zemljama njihovo mišljenje itekako uzima u obzir. No, kod nas slična istraživanja nisu obavljena pa nitko to decidirano ne može ustvrditi, ali stručnjaci s kojim sam pričao smatraju kako sve ukazuje na to da su svi ti vodni sustavi podzemno povezani - kaže nam Denis Frančišković.

Robert Fajt / CROPIX

Rijeka Dobra

 

“Optimizacija”

Od HEP-a ne dobivamo konkretne informacije o tome koliko je dosad uloženo novca u sanaciju štete te koji su konkretni koraci novog Povjerenstva, osim da je njihova zadaća “optimizacija vodnog režima rijeke Donje Dobre te poboljšanje hidroloških, hidrauličkih i geomorfoloških parametara, kao i smanjenje eventualnih ekoloških rizika”. Prema njihovim “podacima o dotocima i razinama vode, koji se stalno prate, nije utvrđen utjecaj HE Lešće na druge rijeke, a prema dostupnim mjerenjima, smatramo da HE Lešće nije uzrok zamućenja rijeke Mrežnice”.

Isto tako, ne misle da njihova akumulacija pušta, jer su projektanti zaključili da je prostor vododrživ, a “tehnička promatranja ne ukazuju na gubitke vode te se i ostvarena prosječna godišnja proizvodnja električne energije u HE Lešće kreće u okviru projektirane vrijednosti, oko 100 milijuna kWh”.

Na HEP-ovoj web stranici može se pročitati prilično nevjerojatna stvar: “Područje uz Donju Dobru postalo je pristupačan turističko-izletnički kraj u koji se uklapa i HE Lešće. Gradnjom infrastrukturne mreže povećana je mogućnost boljeg gospodarskog iskorištenja prostora, pogotovo u sektoru uslužnih djelatnosti”.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo