Borba protiv terorizma i online radikalizacije, jačanje policijske suradnje, migracije te upravljanje vanjskim granicama bile su teme Vijeća ministra pravosuđa i unutarnjih poslova u Bukureštu, na kojem je hrvatski ministar unutarnjih poslova izvijestio i o svom nedavnom posjetu Ankari i izbjegličkim kampovima na turskoj-sirijskoj granici.
"Hrvatska ima važnu ulogu na europskoj sigurnosnoj sceni, naročito kad je riječ o kontroli najduže kopnene granice EU. Stoga je i ulazak Hrvatske u šengenski prostor i europski interes", objavio je nakon sastanka na svom tweeteru hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Božinović je na sastanku istaknuo da Hrvatska pozdravlja političku potporu Europskog parlamenta protuterorističkim aktivnostima.
"Učinkovita borba protiv terorizma podrazumijeva jačanje poveznice između unutarnjeg i vanjskog aspekta, stoga uz mjere koje poduzimamo na nacionalnoj i europskoj razini, trebamo jačati suradnju s trećim državama, posebno jugoistočne Europe. Zaključak je kako je usklađivanje zakonodavstva u borbi protiv terorizma te jačanje suradnje između tijela kaznenog progona i pravosudnih tijela, ključno za jačanje ukupne otpornosti na terorističku prijetnju na svim razinama", ističu u MUP-u.
Na sastanku se, dodaju, razgovaralo i policijskoj suradnji u digitalnom dobu te kibernetičkom kriminalu i odgovoru na tu novu vrstu kriminaliteta. Istaknuto je da je Hrvatska već uspješno pokrenula projekte koji jačaju znanja i iskustva u suprostavljanju toj vrsti napada.
Božinović: Turska ključni europski partner u upravljanju migracijama
Božinović je izvijestio i o svom posjetu Turskoj i izbjegličkim kampovima uz granicu sa Sirijom te razgovoru s ministrom unutarnjih poslova Soyluom. Pritom je naglasio da je Turska ključan europski partnera u upravljanju migracijama i da se ne smije zanemariti povećani pritisak s kojim se Turska suočava.
Istaknuo je da je za održivo upravljanje migracijama, uz reformu zajedničkog europskog sustava azila i bolju suradnju s državama podrijetla i tranzita migranata, ključan učinkovit nadzor vanjske granice EU, naglašavaju u MUP-u.
Podsjećaju i da se Hrvatska zalaže za jačanje suradnje s državama jugoistočne Europe, kao i da se u obzir uzmu specifičnosti pojedinih država članica.
"Hrvatska ne može pristati na uspostavu kontroliranog centra na svom terirtoriju", naglasio je ministar Božinović, dodajući da Hrvatskoj nije prihvatljivo da se migranti spašeni na moru odmah premještaju u druge države članice, bez pokretanja graničnih i azilnih procedura u državi iskrcaja.
U raspravi o šengenskom prostoru, Božinović je istaknuo da napore treba usmjeriti na povratak normalnom funkcioniranju Schengena, a u tome je ključna snažna i pouzdana zaštita vanjskih granica. Svjesna toga, Hrvatska je uložila znatne napore u upravljanje svojom vanjskom granicom koja je ujedno najduža granica EU, što je pridonijelo smanjenju migracijskog pritiska na vanjske granice i azilne sustave ostalih članica EU, ističu u MUP-u.