Vlada je na sjednici u srijedu dala suglasnost Ministarstvu obrane za nabavku i opremanje Hrvatske vojske sa četiri helikoptera UH-60M Black Hawk - dva donirana i dva kupljena, ukupne vrijednosti 1,167 milijardu kuna, što će biti realizirano od 2021. do 2026. godine, u partnerstvu s Vladom SAD-a.
Hrvatskoj će, naime, SAD donirati dva helikoptera Black Hawk s pripadajućom opremom i dijelovima, a Hrvatska će od SAD-a kupiti još dva istovjetna helikoptera, a partnerstvom je obuhvaćena i obuku pilota i zemaljskog osoblja te logistička podrška.
Odbor za obranu Hrvatskoga sabora dao je 2. prosinca pozitivno mišljenje vezano za prihvaćanje navedene donacije, proces nabave logističke podrške i obuke, kao i kupnju dva nova helikoptera UH-60M Black Hawk.
Od ukupne vrijednosti opremanja helikopterima koja iznosi 1,167 milijardu kuna, vrijednost donacije je 360,64 milijuna kuna i u cijelosti je podmiruje SAD, a preostali iznos od ukupno 807,23 milijuna kuna osigurava se u proračunu (na razdjelu Ministarstva obrane) u razdoblju od 2021. do 2026. godine.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je da je nabavka helikoptera dobila jednoglasnu potporu nadležnog saborskog odbora - i pozicije i opozicije.
"Helikopter 'Crni jastreb' je moćno sredstvo koje bi nam služilo za ispunjenje sve tri misije HV-a – zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta, sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama i pomoć civilnim institucijama i drugim tijelima", naglasio je.
Zbog velikog broja amandmana podnesenih u saborskoj raspravi na Konačni prijedlog ovršnoga zakona, Vlada je Saboru predložila da se o tom zakonu provede treće čitanje.
Vlada: Izmjenama zakona predlaže se povećanje naknade za vrijeme roditeljskog dopusta
Maksimalan iznos plaće za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (nakon šest mjeseci djetetova života) od 1. travnja iduće godine iznosio bi 5.654 kune, umjesto sadašnjih 3.991 kunu, predlaže Vlada izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama.
Predlaže se, naime, povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120 posto proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) na 170 posto proračunske osnovice - odnosno 5.654,20 kuna.
Taj bi se iznos dobivao šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno još dodatna dva mjeseca (ukupno osam) ako to pravo koriste oba roditelja.
U tri godine ovog mandata ovo je drugo povećavanje iznosa tih naknada, a procjena je da će ovim odlukom o povećanju plaće za vrijeme roditeljskog dopusta biti "pokriveno" 60 posto zaposlenih majki odnosno očeva.
"Ovo je korak prema potpunom delimitiranju, a u ovom smo se trenutku vodili ravnotežom i održivošću proračuna odnosno politikom odgovornog upravljanja javnim financijama", izjavila je novinarima u srijedu prije sjednice Vlade ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković.
Naknada za rodiljni dopust (prvih šest mjeseci djetetova života) i dalje bi se isplaćivala u iznosu plaće majke ili oca, odnosno ostaje nelimitirana.
Izmjenama zakona skraćuje se i razdoblje trajanja prethodnog osiguranja (staž) zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje toga prava odnosno ono se smanjuje kako bi bilo povoljnije za korisnike prava.
Tako se umjesto 12 mjeseci neprekidno predlaže 9 mjeseci staža, odnosno umjesto 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine predlaže se 12 mjeseci.
Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice je ocijenio da je riječ o bitnoj demografskoj mjeri te naglasio da je riječ o nastavku povećanja iznosa te naknade u mandatu ove Vlade.
Iznos plaće za vrijeme roditeljskog dopusta povećan je i više nego dvostruko, odnosno s 2663 kune, koliko je iznosio na početku mandata, na sadašnjih 5654 kune. To je, istaknuo je, više nego opipljiva demografska mjera i oni koji imaju plaću do iznosa od 5654 kune, a koriste roditeljski dopust, praktički će sada imati istu plaću i drugih šest mjeseci.
Procjenjuje se da će za primjenu Zakona od 1. travnja 2020. trebati dodatnih 160,65 milijuna kuna u 2020. godini, odnosno dodatnih 214,19 milijuna kuna u 2021. te isto toliko u 2022.
Potrebna financijska sredstva za naknadu plaće zaposlenih i samozaposlenih korisnika rodiljnog dopusta osigurana su u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (45 milijuna za primjenu Zakona od 1. travnja 2020. godine te 65 milijuna kuna za 2021. te 67 milijuna kuna za 2022. godinu.
Vlada je u Sabor uputila i konačni prijedlog zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d. kojim bi se osiguralo obeštećenje 566 radnika zbog višegodišnje izloženosti azbestu, a koji su u razdoblju od 8. listopada 1991. godine do 21. listopada 2002. bili zaposleni u trgovačkom društvu Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju iz Ploča.
Radnicima će se isplatiti će se svota obeštećenja obročno, kroz tri godine, na način da se u tri godine, počevši od iduće, isplati iznos od po 73 tisuće kuna godišnje, odnosno ukupno 219 tisuća kuna po radniku koji je u tvrtkama radio najmanje 5 godina.
Za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstava u proračunu jer obvezu osiguranja sredstava za isplatu obeštećenja kao i obvezu isplate preuzima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Vlada: Poboljšanje patentne zaštite, smjernice za državne potpore
Vlada je u srijedu u drugo saborsko čitanje poslala prijedlog zakona o patentu kojima želi unaprijediti patentnu zaštitu u Hrvatskoj te donijela smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2020. do 2022. godine.
Umjesto dosadašnjeg koncepta konsenzualnog patenta, kao alternative standardnoj zaštiti izuma patentom, Vlada predlaže uvođenje novoga koncepta registracijskog prava kojim će biti moguće zaštiti izum jednostavnijim i kraćim registracijskim postupkom - uporabnim modelom, uobičajenim za tu vrstu prava.
Predlaže se i uvođenje prethodnog pretraživanja stanja tehnike i preliminarnog mišljenja o patentibilnosti izuma u ranoj fazi postupka za priznanje patenta.
Uvode se i pravne pretpostavke za uspostavu suradnje između Europskog patentnog ureda i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV), a namjera je osigurati visoku razinu kvalitete patentne zaštite i u područjima najnovijih i visokih tehnologija od posebnog strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.
Vlada je izglasala i Smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2020. do 2022. godine, koje se odnose samo na državne potpore industriji i uslugama, a ne na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu. Njima se trebaju voditi davatelji državnih potpora osim davatelja državnih potpora jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jer imaju svoje proračune, pri planiranju i izradi novih prijedloga državnih potpora.
Kao najpoželjnije ističu se državne potpore horizontalne prirode i to u skladu s praksom EU, za istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganja, posebno u obliku regionalnih potpora.
Davatelji državnih potpora upućuju se planirati dodjelu državnih potpora na temelju programa državnih potpora.