PORAŽAVAJUĆI PODACI

VLADA USVOJILA NACIONALNU STRATEGIJU POTICANJA ČITANJA Čak 53% Hrvata starijih od 15 godina u godinu dana nije pročitalo niti jednu knjigu!

 Nikolina Vukovic Stipanicev / Ilustracija / CROPIX

Dugo najavljivana Nacionalna strategija poticanja čitanja za sljedećih pet godina, od 2017. do 2022., usvojena je u četvrtak na sjednici Vlade.

Ministarstvo kulture za spomenutu je strategiju ove i sljedeće godine osiguralo po pola milijuna kuna, a za 2019. milijun. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u aktualnoj godini, u svrhu poticanja čitanja, dati će oko 280.000 kuna te po nešto više od 400.000 kuna u 2018. i 2019. Puno više novca negoli iz resornih ministarstava planira se povući iz Europskog socijalnog fonda.

Među ostalim, cilj je povećati dostupnost knjiga čitateljima. Makar je trend smanjenja broja naslova kontinuiran (usporedbe radi 2016. je izdano oko 26% manje naslova negoli u 2012.), u Ministarstvu kulture kažu kako se ne izdaje tako malo naslova te da nedovoljna dostupnost knjige, koja se nerijetko ističe kao jedna od ključnih prepreka razvoju čitanja, nije toliko posljedica nedovoljnog broja naslova koliko niske kupovne moći građana, nedovoljne opremljenosti knjižnica te činjenice da su građanima u nekim dijelovima zemlje knjižnice i teže dostupne.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je nova istraživanja koja će usmjeriti i Nacionalnu strategiju poticanja čitanja, a zadnja koja postoje, ona GFK iz 2016. pokazuju da 53% građana starijih od 15 godina u godinu dana nije pročitalo niti jednu knjigu.

Oni pak koji čitaju, čitaju prosječno pet naslova godišnje - 46% ih knjige nabavlja u knjižnici, 35% posuđuje od prijatelja, rođaka. Prema spomenutom istraživanju, svega 25% građana u posljednja je tri mjeseca kupilo knjigu, dok je, za usporedbu, 2005. to učinilo 32%, a u 2011. 31%.

Među onima koji ne kupuju knjige 59% kaže da im knjige ne trebaju i da ih ne zanimaju. 2015. oko 12% građana Hrvatske imalo je člansku iskaznicu neke narodne knjižnice, zabilježen je i pad posudbe knjiga od 4% na prethodnu godinu, koji se može opravdati padom broja stanovnika te smanjenim sredstvima koje knjižnice dobivaju za nabavku građe.

Svega 12% građana pročitalo je u godinu dana e-knjigu, a bitno manji broj od toga spreman je platiti za takav sadržaj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 21:28