Predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i ustavnopravni stručnjak, dr. Branko Smerdel, gostovao je u 'Točki na tjedan' televizije N1. Komentirao je uspješnost demokracije kao sustava, ne samo u Hrvatskoj, nego i općenito nakon čega su se on i voditeljica Nataša Božić Šarić dotaknuli izbora, referenduma, Europske unije, mirovina itd.
Naglasio je da je uopće činjenica što imamo mogućnost izbora, što postoji opozicija i što postoje izbori već velika stvar.
- Dva su bila glavna zahtjeva u tom pokretu koji su Amerikanci vrlo praktično nazvali ustavnim revolucijama. Bila su dva paralelna zahtjeva, oba su uključivala nezavisnu državu, ali jedan je bio država pod svaku cijenu, koju u Saboru i danas možete čuti u rečenicama da demokracija košta, a drugi je bio demokratska država, u službi svojih građana, koja organizira javne službe, pomaže itd. Tridesetak godina kad zbrajamo, vidimo da ovaj projekt demokratske Hrvatske nije uspio. Imamo gradaciju, velika je stvar da imate sistem da znate da možete smijeniti vlast na poštenim višestranačkim izborima, drugo je kolike su tu realne mogućnosti i izborne kalkulacije, ali velika je stvar da imate opoziciju i da je možete imati. Morate se sjećati onog vremena kad niste imali opoziciju. Uživam da po portalima vidim čitav dijapazon različitih mišljenja, nekad ih nije bilo. Račan je izjavio kao premijer - sad smo postigli prvi stupanj demokracije, promjena vlasti 2003. godine da je bilo prvi put da nije tisak galamio kako je mogao predati vlast bez ispaljenog metka. Prvi put je bilo normalno da se vlast predala, to je prvi korak - rekao je.
Premda je izlaznost na izbore još uvijek poražavajuća, Smerdel kaže da ga puno više plaši zazivanje ‘čvrste ruke’, koja će ‘sve počistiti i uvesti red’. Takve se poruke mogu pročitati i na društvenim mrežama, i to i s lijeva i s desna, kaže, i dodaje:
- Uvijek sam se suprotstavljao kad bi netko rekao da je demokracija skupa, jer to je isto kao da tvrdite disanje je skupo.
Na pitanje što misli o obveznom glasanju kao rješenju za slabu izlaznost, ne podržava ga i smatra ga naivnom idejom, neizlazak na izbore smatra ‘bolešću demokracije’.
- Kad govorimo o obveznom glasanju, navode se primjeri Belgija i Luksemburg, pa onda primjer Egipta. Mnogi stručni ljudi misle da ako napišu zakon da je to obvezno i da će se to samo izvršiti. Propisati obvezno glasovanje znači dati nove ovlasti policiji, uvesti kontrolore, proširiti zatvore, to je jedna groteskna ideja. Ljudi misle da zapišeš u zakon reforma obrazovanja i obrazovanje će se reformirati. Što se tiče neizlaska na izbore, to je bolest demokracije. 2000. godine bila je škola demokracije i onda se očekivalo puno više. Sad imate istraživanja iz Amerike, koja pokazuju da je to veliki problem u svim demokratskim državama, i ne samo to, nego da demokracija funkcionira računajući na slabu izlaznost. Idealtip demokracije je Atena u Periklovo doba, policija je na dane kad je zasjedala skupština na ceste postavljala bijele konopce zašarane crvenom kredom i tako je potiskivala građane da idu u skupštinu odlučivati, a onaj tko se pokušao provući, ostale bi mu bijele fleke i to se smatralo sramotom. Imamo problem s apstinencijom, to se neće riješiti propisivanjem obaveze glasanja.
Smatra da se situacija u Europi pogoršala što se tiče ustavnosti, a o jačanju euroskepticizma širom Europe kaže:
- Savez može izdržati različitosti, ali mora ih priznati, ne smije ići s ovim iluzijama, ali može li - teško je reći. 2014. godine direktorat za političke poslove Europskog vijeća i znanstvenici iz tih starih zemalja radili su istraživanje kolika je recepcija europskog ustava i moji kolege i kolegice su tužili da jedino profesor Smerdel najavljuje sukobe između hrvatskog Ustava i europskog političkog sustava. Ja sam to najavio, nisam očekivao da će se dogoditi u tako primitivnom obliku kao što je Milanovićeva Vlada izazvala onim zakonom (lex Perković). U tako velikim sustavima morate inzistirati na svom ustavu, jer što ste manji, to vam je ustav važniji.
Istaknuo je da je protivnik ovakvog nereguliranog referenduma na kojem odlučuju svi oni koji izađu na referendum:
- Mora se zahtijevati kvorum izlaznosti, da je pristupilo 50 posto plus 1 birač.
O inicijativi ‘67 je previše’ i pitanju referenduma kaže da kao stručnjak i profesor može argumentirati oba stava te zbog toga nije opredijeljen.
- Lakše bi bilo braniti nego zabraniti, ali ova kontraofenziva koju je poduzela Vlada isto blefira kad kaže da će to koštati 45 milijardi kuna - rekao je gostujući na N1.
Također, smatra da Vlada nema pravo financirati antireferendumsku kampanju novcem poreznih obveznika.